Društvo u cjelini itekako uznemiruje podatak da 50-ak tisuća djece u Hrvatskoj nema optimalnu primarnu pedijatrijsku skrb. Ako se nešto pod hitno ne učini, kažu stručnjaci, prijeti nam slom. Stotinjak timova zdravstvene zaštite predškolske djece je prema mreži HZZO-a nepopunjeno, a u sedam hrvatskih županija nedostaje više od 40 posto pedijatara planiranih mrežom. Značajno povećanje udjela djece s poremećajima ponašanja, djece sa psihičkim tegobama i s osjećajem usamljenosti, sve veća uporaba sredstava ovisnosti i pojavnost nasilja među mladima, sve su to vrlo uznemirujuće činjenice koje prate društvo modernog doba.
Kako se s ovakvim problemima nositi, kako na ovakve pojave odgovoriti? Sukus je to vrlo zanimljiva okruglog stola pod nazivom “Izazovi zdravlja djece u suvremenom svijetu”, koji će se pod okriljem splitske podružnice Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, u suorganizaciji s Centrom za kulturu i cjeloživotno obrazovanje “Zlatna vrata”, HLZ-podružnicom Split i Hrvatskim pedijatrijskim društvom održati u ponedjeljak, 8. prosinca, u 18.30 sati u Kinoteci “Zlatna vrata”. U raspravi će sudjelovati perjanice splitskog i hrvatskog pedijatrijskog sustava prof. prim. dr. sc. Julije Meštrović, izv. prof. prim. dr. sc. Joško Markić i dr. Snježana Kapor Jeričević.
– Stoji tvrdnja da su iskorijenjene ili značajno suzbijene bolesti vezane uz nedostatnu prehranu i infekcije, ali uz pojavu novih bolesti promijenio se pobol djece u suvremenom društvu. Prekomjerna i loša prehrana, uz oskudnu tjelesnu aktivnost, za posljedicu imaju kronične bolesti u odrasloj dobi.
Većina roditelja je prezaposlena, a sve je više djece samohranih roditelja. Osobito su osjetljiva djeca s kroničnim bolestima, koja za svakodnevni život ovise o suradnji zdravstvenih i socijalnih ustanova. Djeca su bez nadzora, izložena izvorima spoznaje iz profitnih masovnih medija, a digitalna tehnologija je uzrok takozvane digitalne demencije, koju obilježava nedostatak kognitivne sposobnosti i promijenjena percepcija stvarnosti. Djeci je pored skrbi o zdravlju potrebna i podrška, pri čemu upravo pedijatar kroz interdisciplinarni tim treba voditi brigu o navedenom – navodi prim. dr. sc. Julije Meštrović, inače i član pedijatrijskog palijativnog tima DZ SDŽ.
Dr. Markić, predsjednik HPD, predstojnik Klinike za dječje bolesti Kliničkog bolničkog centra Split, te član Saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, navodi kako će se na tribini snažno ukazati na probleme pedijatrije u Hrvatskoj. Stanje je, naglašava, u ovom trenutku iznimno zabrinjavajuće.
– Sustav trenutno opstaje zahvaljujući radu čak 55 pedijatara iz mirovine. Stanje je loše i u bolnicama, gdje skoro dvije trećine bolničkih pedijatara istodobno pokriva više radilišta. Ministarstvo zdravstva je uvažilo primjedbe pedijatara i Nacionalnim planom specijalističkog usavršavanja u idućih pet godina predvidjelo 250 specijalizacija iz pedijatrije, za primarnu zdravstvenu zaštitu i za bolnice. No, do oporavka neće doći preko noći. Hrvatskoj trebaju sustavne i strateške mjere – apostrofirao je dr. Markić.
Kako pomoći pedijatrijskom sustavu, u konačnici našoj djeci, čut će se na zanimljivom okruglom stolu, na kojem će se rezimirati neke od mogućnosti rješavanja gorućeg problema.
