Pod istragom europskog tužiteljstva ovog se tjedna našla poznata mlada hrvatska poduzetnica čiji je otac suvlasnik ribljeg restorana Mala riba u Matuljima, a nedavno su svoje poslovanje proširili i na Zagreb. Riječ je o Karli Mikičić, koja je uz svoju obitelji stasala upravo u toj vrsti biznisa. No sada je uhićena pod sumnjom da je njezino poslovanje korišteno da se utaji golemi porez u Italiji.
Poznato je da se fantomske tvrtke iz Hrvatske već godinama koriste u sličnim prevarama, a nezakonito zarađeni novac nerijetko završava na računima u hrvatskim bankama. Sada su pod koordinacijom EPPO-a pripadnici Financijske policije iz pokrajinskog zapovjedništva Guardia di finanza u Veroni proveli preventivno zamrzavanje imovine radi oduzimanja više od 33 milijuna eura. Nalog je izdao sudac za prethodnu istragu pri sudu u Napulju, a pod mjerom je završilo sedam osoba i 24 tvrtke uključene u tzv. carosello poreznu prevaru.
Zahvaljujući koordinaciji talijanskih i hrvatskih ureda europskog tužiteljstva, pokrenute su paralelne istražne aktivnosti u Italiji i Hrvatskoj. Dokazi koje su prikupili pripadnici Odjela za ekonomsko-financijsku policiju u Veroni omogućili su otkrivanje kriminalnog okruženja s međunarodnim dosezima te raskrinkavanje zločinačkog udruženja koje je izvodilo prevare s PDV-om u sektoru veleprodaje proizvoda za čišćenje.
Papirnate tvrtke
Složena istraga, koja je trajala više od godinu dana, a pokrenuta je nakon upozorenja vezanih za pojedine tvrtke iz Verone, omogućila je razotkrivanje razgranatog mehanizma prevara. Sustav se temeljio na tvrtkama fiktivno registriranima u inozemstvu koje su – bez PDV-a – kupovale robu za kućanstvo i osobnu njegu od talijanskih veletrgovaca, uključujući neke iz Verone. Zatim su tu robu samo na papiru preprodavali tzv. missing traderima, fantomskim tvrtkama u regiji Campaniji. Dalje se roba preprodavala “filtarskim” tvrtkama, pri čemu nisu uplaćivani porezi. Inozemne “papirnate tvrtke”, kao i svi ostali pravni subjekti uključeni u višestruke faze lanca prevara, u Italiji su vodila zločinačka udruženja sa sjedištem na području Napulja.
Kako bi otežali povezivanje sheme utaje s pravim organizatorima, osumnjičenici su stalno mijenjali uključene pravne subjekte te su porezne identifikacijske brojeve otvarali na “slamnate” vlasnike, uglavnom osobe bez imovine. Fiktivni lanac opskrbe, zakompliciran višestrukim inozemnim tranzitima, omogućio je nezakonitu poreznu utaju veću od 78 milijuna eura. Ta sredstva služila su kao osnova za primjenu izrazito agresivne politike određivanja cijena, uz plasiranje robe na talijansko tržište po izrazito konkurentnim cijenama. Pravosudna tijela, prihvativši argumente financijske policije iz Verone, izdala su nalog za zamrzavanje imovine radi oduzimanja oko 33,8 milijuna eura.
Istodobno je međunarodna operacija EPPO-a pod nazivom Maglica provedena u Hrvatskoj, gdje su zbog 50 tisuća eura među šestero osumnjičenika završili autoprijevoznik iz Novigrada i Karla Mikičić. Njezina dosad gotovo bajkovita poslovna priča tako je dobila ozbiljnu mrlju. Kad je Mala riba krajem 2013. otvorila vrata podno Kastva, malo tko je očekivao da će izrasti u jednu od najpozitivnijih kvarnerskih gastronomskih priča – i da će desetljeće kasnije osvojiti i Zagreb. Restoran je pokrenuo Zdravko Tomšić, uz vlasnika Christiana Nikolca.
Isti koncept
Nikolec je i dalje prije svega ribar. Još 1994. izgradio je prvi hrvatski čelični ribarski brod za otvoreno more, što mu je omogućilo bogat ulov škampa i sitne bijele ribe za prodaju i restoran. Dnevni ulov s njihovih koča često završava u najpoznatijem jelu, fritti misti. Obitelji Nikolec i Mikičić zajedno love ribu i vode restoran od samih početaka, a kći obitelji Mikičić danas ima važnu ulogu voditeljice restorana na novoj zagrebačkoj lokaciji.
Mala riba u Zagreb je prenijela isti koncept: obilje svježe bijele ribe i niz hladnih predjela – savor od srdela, marinirani inćuni, salata od hobotnice, carpaccio od trlja – te sezonskih mahunarki. Nude i rjeđe vrste poput raže, morskog psa i grdobine, pripremljene tradicionalno, ali podignute na višu razinu. Od početka su se razlikovali od tipičnih kvarnerskih konoba: više sirovih i mariniranih jela, velik izbor hladnih i toplih predjela u tapas stilu i slavna tripa od grdobine, jelo sredozemnog podrijetla koje su među prvima donijeli u Zagreb.
Logičan nastavak uspjeha bilo je otvaranje zagrebačke Male ribe. Vodstvo je preuzela upravo Karla Mikičić, koja je odrasla uz restoran i odlično poznaje posao. Na Jarunu nadgleda sav posao u lokalu i brine se o detaljima. Kuhinju je ponovno postavio Zdravko Tomšić, a kvaliteta jela potvrđuje dobru obuku tima. Restoran je uređen moderno i rustikalno, s morskim motivima i fotografijama obiteljskih brodova. Terasa je prostrana i ugodna čak i u najtoplijem zagrebačkom popodnevu. Kuhinja je uredna, podijeljena na dio za pripremu i dio za završavanje jela. Ponuda ostaje vjerna izvornoj filozofiji: mnogo malih kreativnih tanjura koji slave svježinu namirnica.
