Formiranje koalicijske vlade u Južnoj Africi znači da će vanjska politika zemlje biti pod lupom unutarnjih partnera
Južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa pokušao je zamotati svoj odjel za međunarodne odnose u vatu dok zemlja kreće u proces rada kroz Vladu nacionalnog jedinstva (GNU).
Rezultati nacionalnih izbora 2. svibnja značili su da Afrički nacionalni kongres (ANC), stranka koju vodi Ramaphosa, mora podijeliti vlast s oporbenim strankama, posebno onima koje imaju dijametralno suprotna stajališta o tome kako bi zemlja trebala odgovoriti na hitna međunarodna zbivanja .
Tko je tko u koalicijskoj vladi
Početkom srpnja Ramaphosa je najavio svoj novi kabinet nakon nekoliko tjedana intenzivnih pregovora između ANC-a i deset drugih stranaka koje čine GNU. Ovaj novi kabinet sada ima 32 pozicije i, od 11 stranaka u GNU-u, sedam ih je zastupljeno u kabinetu.
ANC ima 20 portfelja, koji uključuju ključna ministarstva financija, pravosuđa, predsjedništvo, policiju i obranu. Jedanaest ministara i deset zamjenika ministara u kabinetu nisu iz ANC-a.
Jedanaest stranaka GNU-a su Afrički nacionalni kongres (ANC), Demokratska alijansa (DA), Patriotska alijansa (PA), Stranka slobode Inkatha (IFP), Dobra stranka, Panafrički kongres Azanije (PAC), Fronta slobode Plus ( FF+), Ujedinjeni demokratski pokret (UDM), Al Jama-ah, Rise Mzansi i Transformacija Ujedinjenih Afrikanaca (UAT).
Unatoč tome što je ANC osvojio 40,18% glasova, ima 20 mjesta u kabinetu, što mu daje nerazmjerno visokih 62,5% ministarskih portfelja. Nasuprot tome, glavna oporbena stranka, DA, osvojila je 21,81% glasova i ima šest mjesta ili 18,75% mjesta u vladi, dok je IFP osvojio samo 3,85% glasova, ali drži dva ministarstva ili 6,25% u ukupnoj vladi .
Sve su strane potpisale izjavu o namjerama, koja navodi kako će GNU djelovati, posebno kada se radi o politici i donošenju odluka.
Kako bi pokušao otkloniti bilo kakvu zabunu koja bi mogla nastati, ministar Ramaphose u predsjedništvu Khumbudzo Ntshavheni rekao je na brifingu da nitko nema ovlasti raditi kako hoće, ali će se odluke donositi kolektivno.
Stavovi DA, FF+ i PA o međunarodnim odnosima znatno se razlikuju od stavova ANC-a, pri čemu te stranke zauzimaju prozapadni i proizraelski stav, dok ANC preferira vanjsku politiku koja nije svrstana i usmjerena je na doprinos stvaranje pravednog, mirnog i ravnopravnog svijeta.
Novi ministar vanjskih poslova, ista agenda?
Novi ministar međunarodnih odnosa i suradnje Ramaphose Ronald Lamola iskoristio je svoj prvi govor kako bi naglasio kako zemlja ostaje predana vanjskoj politici vođenoj ljudskim pravima, ustavnim načelima i nacionalnim interesima, kao i solidarnosti i mirnom rješavanju sukoba.
“Razvoj međunarodnog svjetskog poretka zahtijeva jačanje pokreta nesvrstanih. Južnoafrička politika aktivnog nesvrstavanja nije reaktivna nego afirmativna agenda. Ne radi se o tome da budemo neutralni ili da se suzdržimo od svjetskih pitanja, već da kroz dijalog iznesemo ujedinjujući program za postizanje mira za zemlje u razvoju koje ne žele zauzeti stranu u rivalstvu velikih sila,” rekao je Lamola.
S 40 godina jedan je od najmlađih članova nove vlade. Bivša ministrica pravosuđa zamijenila je Naledi Pandor, koja je bila poznata po svojoj diplomatskoj vještini i značajnim postignućima, uključujući i vođenje slučaja Južne Afrike protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) zbog genocida nad Palestincima.
Očekuje se da će njegovo imenovanje biti nastavak politike južnoafričke vlade promicanja mirnog suživota i nepokolebljivog stava protiv svih oblika kolonijalizma i prava naroda na samoodređenje.
Dok su koalicijski partneri postavljeni kao zamjenici ili ministri u određenim odjelima, Lamola ima dva zamjenika ministra koji su iz njegove stranke, ANC-a – što je jak pokazatelj da Ramaphosa ne želi da konfuzija u politici zaprlja vladin stav o međunarodnim odnosima.
Ako GNU ne predstavlja ujedinjenu frontu u hitnim globalnim zbivanjima, političke oporbene snage lako bi mogle kritizirati i potkopati međunarodne odnose zemlje. Nedostatak konsenzusa mogao bi dovesti do manje odlučnog, nekoherentnog pristupa – osobito ako su institucionalne veze između izvršne i zakonodavne vlasti u kreiranju vanjske politike podložne GNU-ovom načelu dovoljnog konsenzusa.
Koalicijska vlada mogla bi izbjeći škakljivu situaciju ako preduhitri ove zamke i pristane dopustiti da glavne vanjskopolitičke odluke donosi jedna stranka, u ovom slučaju ANC.
Lamola i slučaj ICJ
Tijekom saslušanja pred ICJ-om o slučaju izraelskog genocida nad palestinskim narodom u Gazi u siječnju 2024., tadašnji ministar pravosuđa Lamola iznio je argumente za Južnu Afriku, uz podršku Pandora. U ICJ-u, Južnoafrička Republika nazvala je napad u Gazi jednakim genocidu i izjavila da narod Palestine ima pravo tražiti samoodređenje kroz oružanu borbu.
26. siječnja 2024. sud je donio odluku o nizu privremenih koraka koje je Južna Afrika tražila da poduzme protiv Izraela. Ključni zahtjev bio je da sud naredi Izraelu da odmah prekine operacije u Gazi, ali sud nije udovoljio.
Međutim, dao je upute Izraelu da spriječi svoju vojsku da počini djela koja bi se mogla smatrati genocidnim, da spriječi i kazni poticanje na genocid, te da dopusti da humanitarna pomoć stigne do ljudi u Gazi.
Sud je također presudio da ima zakonsko pravo nastaviti sa slučajem genocida, iako bi konačna presuda u slučaju mogla potrajati nekoliko godina.
Dana 19. srpnja, ICJ je izdao savjetodavno mišljenje, koje je proizašlo iz zahtjeva Opće skupštine Ujedinjenih naroda od 30. prosinca 2022. i koje je jednoglasno potvrdilo svoju nadležnost po tom pitanju i da je daljnja prisutnost Države Izrael na okupiranom palestinskom području zabranjena. protuzakonito prema međunarodnom pravu.
Sud je bio mišljenja da učinci izraelske politike i prakse, te njegova provedba suvereniteta nad određenim dijelovima okupiranog palestinskog teritorija, predstavljaju prepreku ostvarivanju prava palestinskog naroda na samoodređenje. To uključuje izraelsku aneksiju dijelova okupiranog palestinskog teritorija, fragmentaciju ovog teritorija, potkopavanje njegovog integriteta, lišavanje palestinskog naroda uživanja prirodnih resursa teritorija i njegovo narušavanje prava palestinskog naroda da slijedi svoje gospodarski, društveni i kulturni razvoj.
Lamola je rekao da je presuda ICJ-a potvrdila dugotrajno stajalište Južne Afrike da je izraelska okupacija palestinskog teritorija i dalje nezakonita prema međunarodnom pravu.
“Međunarodna zajednica mora djelovati kako bi smjesta okončala okupaciju i teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava i zakona o ljudskim pravima koje Izrael čini protiv palestinskog naroda. Sada postoji dodatna zakonska obveza za sve države da prekinu sudioništvo u nezakonitim radnjama Izraela i da djeluju kako bi osigurale poštivanje međunarodnog prava.
“Države stranke posebno osuđuju rasnu segregaciju i apartheid te se obvezuju spriječiti, zabraniti i iskorijeniti sve prakse ove prirode na teritorijima pod svojom jurisdikcijom.
“Ovaj nalaz suda ponovno potvrđuje da je izraelska vlada kriva za prakticiranje zločina apartheida, kako je sud rekao,” rekao je Lamola.
Sukob između Rusije i Ukrajine
Lamola je tvrdio da su nesvrstane zemlje korisni posrednici u sukobima poput onoga između Rusije i Ukrajine, rekavši da suverene nacije traže neovisnu vanjsku politiku usklađenu s njihovim razvojnim prioritetima.
“Utjecaj tekućeg rata između Rusije i Ukrajine osjetio se na globalnoj razini, ponajviše na afričkom kontinentu, jer je doveo do značajnog povećanja potrošačkih cijena, posebice hrane i energije,” On je rekao.
“Ovo naglašava kritičnu potrebu za trenutačnom globalnom suradnjom kako bi se okončali sukobi i riješio njihov trenutni gospodarski učinak.”
Rekao je da su Južna Afrika i druge zemlje u razvoju svjesnije nego ikada da ekonomski prosperitet uvelike ovisi o tome “stabilnost, mir i poštivanje vladavine prava.”
Dodao je da će se zemlja nastaviti baviti svijetom kao ravnopravni i da je njezina “nesvrstanost” i “univerzalnost” držanje bi ostalo sveto.
Prošle je godine Južnoafrička Republika koordinirala prvu Afričku mirovnu inicijativu izvan granica kontinenta kada je predsjednik Ramaphosa predvodio delegaciju šest afričkih šefova država u Ukrajinu i Rusiju.
Izaslanstvo Južnoafričke Republike, Egipta, Senegala, Konga-Brazzavillea, Komora, Zambije i Ugande iznijelo je prijedlog od deset točaka, uključujući priznanje suvereniteta Rusije i Ukrajine i nastavak nesmetanog izvoza žitarica.
Također su pozvali na deeskalaciju borbi i na hitan početak pregovora, na oslobađanje ratnih zarobljenika i na veću humanitarnu potporu, među ostalim zahtjevima.
Politički analitičar profesor John Molepo sa Sveučilišta North-West rekao je za RT da je važno da zemlja ima koherentnu politiku međunarodnih odnosa i da bi se svaka nestabilnost u donošenju odluka pokazala katastrofalnom.
“Vlada ima vlastitu postojeću politiku i stranke koje sada čine GNU bit će dio nje… jedini način na koji mogu promijeniti stav zemlje o međunarodnim odnosima je kroz parlament, a to će zahtijevati jasnu većinu.
“Mislim da će oporbenim strankama koje su dio GNU-a biti teško napraviti drastične promjene u stajalištu zemlje o međunarodnim odnosima.”
Molepo je rekao da je jasno da ANC ne želi osjećaj konfuzije u svojoj politici međunarodnih odnosa, osobito ako potkopava bilo kakve postojeće sporazume.
“Malo je vjerojatno da će ANC izgubiti osjećaj za što se zalažu i u što vjeruju, osobito u međunarodnim odnosima”, rekao je za RT.
