Hrvatska je na korak od ključne transformacije u borbi protiv korupcije i to uz podršku najvećih međunarodnih institucija. Na velikoj konferenciji u Zagrebu hrvatski i globalni stručnjaci otvoreno su progovorili o alarmantnom položaju Hrvatske na europskoj antikorupcijskoj ljestvici, o reformama koje se već provode i o konkretnim alatima koje kompanije mogu primijeniti odmah.
Jačanje integriteta, transparentnosti i etičnog poslovanja postaje ključni prioritet za hrvatske institucije i tvrtke, zaključak je konferencije Međunarodne trgovačke komore (ICC) i Hrvatske gospodarske komore (HGK) pod nazivom “Odgovorno upravljanje i borba protiv korupcije – Implementacija Antikorupcijske klauzule ICC-ja u hrvatskoj poslovnoj praksi”.
Na događaju održanom u ponedjeljak u HGK, naglasak je stavljen na to kako kreirati sigurnije i poštenije poslovno okruženje te kako domaće kompanije mogu uskladiti praksu s najvišim međunarodnim standardima.
‘Borba protiv korupcije zahtijeva sinergiju cijelog društva’
Prema najnovijem Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za 2024., Hrvatska zauzima 63. mjesto od ukupno 180 država, što je svrstava među najlošije u Europskoj uniji. Glavna tajnica HGK-a i ICC-ja, Marina Rožić, istaknula je kako se borba protiv korupcije ne može svesti samo na formalne propise:
“Borba protiv korupcije zahtijeva sinergiju svih segmenata društva – javne uprave, privatnog sektora, akademske zajednice i civilnog društva.” Dodala je da konferencija služi kao platforma za suradnju i razmjenu iskustava te da je naglasak na pojačanoj primjeni visokih standarda integriteta u svim sektorima.
U uvodnom dijelu predstavljene su značajne izmjene hrvatskog zakonodavstva provedene 2023. i 2024. godine. Zakonske izmjene usklađene su s međunarodnim standardima koje Hrvatska mora ispuniti u procesu pristupanja OECD-u.
Što uključuju reforme?
Reforme uključuju izmjene Kaznenog zakona, kao i izmjene Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela te primjenu preporuka OECD-ove Konvencije o borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama.
Cilj je povećati odgovornost institucija, ojačati povjerenje u sustav i učiniti hrvatsko gospodarstvo konkurentnijim i transparentnijim. Ravnatelj Uprave za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju i sprječavanje korupcije, Mladen Bručić-Matic, naglasio je kako se pristupanje OECD-u smatra jednim od strateških ciljeva Vlade.
“Poslovni sektor ima važnu ulogu jer snažnim mehanizmima upravljanja, učinkovitom zaštitom prijavitelja i kulturom etičnog djelovanja postaje nositelj integriteta.” Naglasio je da pristupanje OECD-ovoj Konvenciji protiv podmićivanja i rad u sklopu Radne skupine za borbu protiv podmićivanja predstavljaju ključnu prekretnicu u jačanju antikorupcijske politike.
Veliki problem za Plenkovića
Korupcija je veliki problem za Hrvatsku i Andreja Plenkovića. Hrvatska i dalje loše stoji po pitanju korupcije, što dokazuju i razni slučajevi koji su poznati javnosti. Prije otprilike godinu dana Hrvatsku je potresla afera Vili Beroš, u kojoj se tadašnjeg ministra zdravstva uhitilo zbog sumnje za primanje mita i pranje novca prilikom nabave medicinske opreme u bolnicama.
U lipnju ove godine počela je i USKOK-ova akcija protiv osoba osumnjičenih za korupciju i pogodovanje u postupcima javnih natječaja za održavanje cesta. Među uhićenima su i bivši čelnik Hrvatske ceste Josip Škorić, direktor sektora u Hrvatske autoceste, te nekoliko profesora i tvrtki — radi sumnji na namještanje natječaja.
Nedavno je pokrenuta i akcija protiv sumnjivih udruga i osoba povezanih sa Hrvatskim šumama i drvnim sektorom, a Gabrijele Žalac, bivše ministrica Regionalnog razvoja i EU fondova, postala je prva ministrica u EU za koju je potvrđena krivnja za nezakonito trošenje EU sredstava, što samo pokazuje velike probleme u sustavu transparentnosti i kontrole u Hrvatskoj.
