Sir Tony Blair neće imati čelnu poziciju u mirovnom vijeću Gaze nakon prigovora arapskih država zbog njegove uloge u invaziji na Irak 2003. godine, navodi se u izvješću.
Bivši laburistički premijer bio je usko povezan s planom Donalda Trumpa za obnovu ratom razorene palestinske enklave, koji je predstavljen u rujnu.
Ali Sir Tony, 72, suočio se sa žestokom reakcijom regionalnih čelnika, koji gaje duboku ogorčenost zbog njegove odluke da uvede Britaniju u invaziju Iraka koju predvode SAD kako bi svrgnuo tiranina Saddama Husseina.
The Financial Timespozivajući se na izvore upoznate s raspravama, izvijestio je da je on tiho izbačen iz razmatranja za glavnu ulogu, ali bi i dalje mogao zadržati poziciju sa strane.
Sir Tony bio je jedina osoba koja je do sada imenovana kao glavni kandidat za sjedište u “odboru mira” gospodina Trumpa. Američki predsjednik rekao je u listopadu da mu se sviđa bivši premijer, ali ipak mora biti siguran da ima potporu drugih država uključenih u mirovni proces.
“Oduvijek mi se sviđao Tony, ali želim saznati da je on prihvatljiv izbor za sve”, rekao je tada i dodao: “Želim saznati da bi Tony bio popularan kod svih jer ja to jednostavno ne znam.”
Rekao je izvor za FT da je vjerojatno da će Sir Tony imati “ulogu u drugom svojstvu” – samo ne tako središnju kao što je planirano i vjerojatno ne u mirovnom odboru.
“Amerikanci ga vole i Izraelci ga vole”, ali arapski i muslimanski čelnici u regiji imaju rezerve, sugerirao je izvor.
Nije bilo jasno koji su konkretni čelnici iznijeli primjedbe na moguću uključenost Sir Tonyja. Ranije ove godine, u Egiptu je bilo bijesnog javnog i političkog protivljenja izgledima da on posjeti zemlju, a kamoli da ima ulogu u budućnosti Gaze.
Kazao je Kamal Abu Eita, bivši egipatski ministar Novi Arap: “Ne vjerujemo Blairu na osobnoj razini, čovjeku koji je snažno povezan s kolonijalnim naslijeđem. Egipćani se protive svim oblicima okupacije Gaze, teritorija kojim moraju upravljati samo njihovi ljudi.”
Njegovi mogući saveznici također su bili prigušeno uključeni u mirovni proces. Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su navodno plaćali bivšeg premijera kao konzultanta dok je radio kao mirovni izaslanik u regiji, za sada su odbacili sudjelovanje u provedbi stabilizacijskih snaga za Gazu.
Sir Tony i dalje je kontroverzan kod kuće i na Bliskom istoku zbog odluke da se Britanija uključi u invaziju Iraka koju predvode SAD kako bi svrgnuo Husseina.
U Londonu, Ammanu, Bejrutu i Kairu 2003. godine okupili su se veliki skupovi kako bi prosvjedovali protiv britanskog angažmana dok je njegova popularnost kod kuće pala na -20 bodova.
Izvješće Sir Johna Chilcota o invaziji kasnije je zaključilo da je premijer prenaglasio prijetnju koju je predstavljao Hussein, a invazija nije bila “posljednje utočište” predstavljeno javnosti i parlamentu, produbljujući njegovu nepopularnost.
Irački susjedi patili su od duboke nesigurnosti koja je ostala u Iraku nakon svrgavanja Husseina, dok su se nasilne džihadističke skupine poput Isisa pojavljivale u vakuumu moći, a regionalne sile otimale se za utjecaj.
Sir Tony napustio je politiku 2007. kada mu je popularnost kod kuće pala i preuzeo poziciju predstavnika u Kvartetu, međunarodnom tijelu koje nadzire mirovni proces između Izraela i Palestine.
Ostao je na položaju do 2015., unatoč snažnim optužbama palestinskih dužnosnika za proizraelsku pristranost. Njegov Institut za globalnu promjenu kasnije se također našao na meti kritika, jer se pokazalo da je nastavio savjetovati saudijsku vladu nakon ubojstva novinara Jamala Khashoggija 2018.
