Saborska zastupnica Centra Marijana Puljak u utorak je u sabornicu donijela 39 ruža – za 39 žena ubijenih u Hrvatskoj u posljednje tri godine – poručivši da neće odustati od borbe za sustav koji će žene stvarno štititi.
“Neka ovih 39 ruža bude podsjetnik na sve trenutke kada država nije reagirala na vrijeme. Svaka ruža simbolizira jedan izgubljeni život, ali i našu obvezu prema svakoj ženi koja danas živi u strahu”, rekla je Puljak u ime inicijative saborskih zastupnica koje traže da nasilje nad ženama prestane biti relativizirano, prešućivano ili opravdavano.
Najavila je da će ruže postaviti na ogradu Hrvatskog sabora “na mjesto gdje ih nitko neće zgaziti”. “Želimo da ih vide svi – prolaznici, putnici u tramvajima, vozači – da Hrvatska vidi da je svaki od tih cvjetova život koji je mogao biti spašen. Nasilje počinje simbolima, ali i otpor počinje simbolima”, istaknula je.
Gaženje ruža joj nije sjelo
Podsjetila je i na ono što se dogodilo 6. prosinca na Trgu bana Jelačića, kada je muškarac pregazio ruže koje je aktivistkinja postavila navodno u spomen na 38 ubijenih žena. “Gaženjem ruža pogazio je i njihovo sjećanje. To nije bio samo čin vandalizma, nego brutalan napad na svaku ženu koja je ikada živjela u strahu i na svaku koju sustav nije zaštitio”, dodala je Puljak, napomenuvši da je Hrvatska od subote dobila još jednu žrtvu.
Rekla je da to nije izolirani slučaj, nego odraz društvene klime koja posljednjih godina sve češće tolerira ponižavanje žena. “Problem je što je taj čovjek vjerovao da smije to napraviti, da je to društveno dopušteno i da mu nitko neće stati na put”, poručila je.
Puljak je pozvala na izmjene zakona koje bi poboljšale procjene rizika, ubrzale izdavanje zaštitnih mjera, omogućile hitno udaljavanje počinitelja i jačanje nadzora u slučajevima visokog rizika. O nasilju nad ženama govorila je i Rada Borić (Možemo!), pitajući imaju li žene u Hrvatskoj pravo na život bez nasilja. Istaknula je da se nasilje još uvijek premalo prijavljuje, da nedostaje društvene podrške i solidarnosti te da sustav često zakaže. “Sve je više onih koji smatraju da je nasilje nad ženama prihvatljivo – vidljivo je to na ulici, na internetu i u sve većem broju ubijenih žena”, upozorila je Borić. Dodala je da nasilje nad ženama globalno košta gospodarstvo više od 1,5 bilijuna dolara – kroz troškove policije, zdravstva, savjetovališta, skloništa, ali i kroz izgubljene plaće, smanjenu produktivnost i pogoršanu kvalitetu života.
‘Kriv nije samo onaj koji krade od države’
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, Mirela Ahmetović (SDP) poručila je da se Hrvatska još uvijek nije uspješno suočila s tim problemom. “Kriv nije samo onaj koji krade od države, nego i onaj koji na to šuti – kao i onaj koji se istoj takvoj prilici nada”, rekla je. “Puno se govori o ‘pravim Hrvatima’, domoljublju i braniteljima, ali prešućuje se da upravo oni koji se time najviše busaju u prsa najčešće završavaju u zatvoru jer su pokrali zemlju o kojoj najglasnije govore“, dodala je Ahmetović, uz poruku: „Tko se zaklinje u zastavu, a potpisuje ugovore za vlastiti džep – nije domoljub, nego izdajnik.”
Danica Baričević (HDZ) uzvratila je da „korupcija ima ime i prezime“ te da nitko nije nedodirljiv. Istaknula je kako pravosudna tijela rade neovisno i po zakonu te da imaju punu podršku stranke i Vlade. Kritizirala je oporbu, ustvrdivši da skrivaju “svoj kukolj”. “Pod vodstvom Andreja Plenkovića mijenja se i Hrvatska i HDZ i to oporbu najviše boli”, rekla je.
Miro Bulj (Most) upozorio je na ponovno aktiviranje eksploatacijskih polja u Sinju. “Riječ je o najbogatijem nalazištu gipsa, Kojića gredi. To je potpisao Dragan Krasić”, poručio je Bulj, dodavši da korupcija “ne uključuje samo novac i meso, nego i prirodna bogatstva”.
Dalibor Paus (IDS, PGS, Unija Kvarnera, ISU-PIP) govorio je o nužnosti obnove Doma hrvatskih branitelja u Puli – zgrade iz 1910. godine kojom upravlja Pleter. “Dom hrvatskih branitelja danas je ogledalo našeg odnosa prema državnoj imovini – ogledalo nebrige, improvizacije i kroničnog odgađanja”, rekao je Paus.
Kao primjer naveo je nedavni Međunarodni sajam knjiga, kada je u zgradi prokišnjavao krov, posjetitelje su dočekale kante, sanitarni čvorovi bili su izvan funkcije, a fasada se ljušti. Pozvao je da se obnova konačno uvrsti u planove ulaganja, bilo kroz državni proračun ili fondove EU-a.
