U srpnju 2024. DHL-ovi paketi eksplodirali su u logističkim centrima u Velikoj Britaniji, Poljskoj i Njemačkoj. Svaki od njih bio je dovoljno snažan da sruši teretni avion ukoliko bi se detonirali u njemu. Sigurnosne službe su na kraju pratile zavjeru do skupine sabotera pod vodstvom Rusije koji su imali dodatnih 6 kg eksplozivnog materijala u svom posjedu. U Litvi i Poljskoj je u ovom slučaju optuženo najmanje 20 osoba. Organizator je pobjegao u Azerbajdžan, a ruski FSB, SVR i GRU javno su se zalagali za njegovo oslobađanje.
To je bilo dovoljno da europski sigurnosni dužnosnici zaključe da je sljedeća faza plana: napad na letove za SAD i uzrokovanje većeg poremećaja u zrakoplovnoj industriji nego bilo koji teroristički čin od napada na Svjetski trgovački centar, prenosi Financial Times. Isti taj medij je često pisao o neugodnim informacijama vezanim za korupciju u Ukrajini, autoritarnost Zelenskog ili o lošim potezima ukrajinske vojske. U ovom slučaju nekoliko europskih obavještajaca za medij govori o sustavnom, višegodišnjem i umreženom ruskom planu za sabotaže unutar Europe. Moskva, naravno, ovakve navode redovito objašnjava panikom, paranojom i skretanjem pažnje javnosti s vlastitih problema. Prenosimo većinu članka.
Napadi na brane, željeznice, mostove, trovanja zaliha vode…
Dužnosnici vjeruju da je to bio samo jedan incident koji se zamalo odigrao u koordiniranoj i tajnoj kampanji sabotaže koju je predvodila Moskva, a koja bi posijala zbunjenost diljem kontinenta i stalno predstavlja veći rizik za ljudske živote. Šefovi obavještajnih službi i policijske snage spriječili su planove za izbacivanje prepunih vlakova iz tračnica, paljenje trgovačkih centara, ispuštanje vode iza brane i trovanje zaliha vode. A to su samo oni koji su otkriveni, piše veliki britanski medij.
“Prva važna stvar koju treba uzeti u obzir jest da još uvijek ne znamo sve što se događa“, kaže Keir Giles, stručnjak za Rusiju u Chatham Houseu. “Ono što se o ovome javno zna samo je vrh [ledene sante]… još uvijek postoji mnogo toga o čemu vlade ne žele govoriti”. Ono što se do prije samo godinu dana karakteriziralo kao smetnja “uboda iglom”, napadi niske razine na meke europske ciljeve, sada se tumači kao daleko početak daleko ozbiljnije prijetnje, tvrdi.
Voditelj jedne velike europske obavještajne agencije kaže da su njegovi časnici sada prate ruske agente kako pregledavaju cestovne mostove, pretpostavlja s namjerom da ih miniraju. Željeznice diljem kontinenta, napominje, slično se agresivno mapiraju u potrazi za slabim točkama. Njegova agencija i drugi također prate pokušaje Rusije da u europske države ubaci visoko obučene sabotere-spavače.
Detaljnije, nedavne procjene ruskih sabotažnih akcija u Europi, kaže drugi dužnosnik, sve se više razmatraju u svjetlu Zajedničke procjene prijetnji NATO-a iz 2023. – povjerljivog izvješća koje su podijelili šefovi obrane saveza – da Rusija priprema svoju vojsku i gospodarstvo za mogući široki rat s Europom do 2029. godine.
Nedavni napad na poljsku željeznicu
Prošli mjesec uslijedio je poziv na buđenje. Bomba postavljena na željezničkoj pruzi Varšava-Lublin u Poljskoj bila je, riječima premijera Donalda Tuska, “neviđeni čin sabotaže” osmišljen da izazove iskakanje vlaka iz tračnica i masovne žrtve. Katastrofa je spriječena u zadnji čas, kada je kondukter uspio izvršiti hitno zaustavljanje vlaka. No, incident je mnoge kreatore politike natjerao da shvate da nisu sigurni što bi učinili da je vlak iskočio i uzrokovao ogroman gubitak života, a i što mogu učiniti kako bi spriječili Rusiju da ponovno pokuša takve nepromišljene akcije.
U poljskom slučaju, vlasti su identificirale dvojicu ukrajinskih državljana kao bombaše. Pobjegli su. Četiri suradnika uhićena su, a kod njih su pronađeni deseci lažnih osobnih dokumenata i putovnica koje je izdala Moskva. No, kasnije ih je sud pustio na slobodu zbog nedostatka dokaza.
Poljske vlasti vjeruju da je agentima upravljao ruski posrednik Mihail Viktorovič Mirgorodski, koji je pak radio za FSB, rusku domaću obavještajnu agenciju. Mirgorodski je korišten za financiranje operacija, plaćajući pojedince regrutirane putem Telegrama u kriptovalutama. Ovakav sustav tipičan je za ono što su analitičari nazvali “freelance ekonomijom” nove ruske špijunske službe.
Široko regrutiranje sabotera-spavača
Jan Marsalek – bivši šef Wirecarda, jedan od najistaknutijih takvih posrednika – vodio je barem jednu skupinu za izvođenje destruktivnih napada: ćeliju Bugara koji su pritvoreni ranije ove godine. Među njihovim metama bile su američke vojne baze i strana veleposlanstva. Ruski GRU (vanjska obavještajna skupina) je čak koristio treće strane poput ruske plaćeničke skupine Wagner za regrutiranje. Časnik Wagnera bio je nadređen šestorici mladih Britanaca, zatvorenih ovog listopada, zbog podmetanja požara u skladištu u istočnom Londonu.
“Ovi incidenti mogu izgledati mali, poput malih uboda iglama. Ali morate ovo sagledati u cijelosti. Sve su to pojedinačne komponente vrlo usklađene, hibridne kampanje za podjelu društva”, kaže Konstantin von Notz, član i bivši predsjednik njemačkog parlamentarnog odbora koji nadzire obavještajne agencije zemlje.
U listopadu je finski sud odbacio tužbu protiv kapetana i više posade tankera Eagle S, povezanog s Rusijom, koji je vukao sidro 90 km naprijed-natrag po dnu Baltičkog mora, prekinuvši pet podmorskih kabela. Troškovi popravka jednog od njih – Estlink 2, ključne električne veze između Finske i Estonije, iznosit će najmanje 60 milijuna eura i trajat će mjesecima.
Posada je tvrdila da je uzrok mehanički kvar na sidrenom vitlu. Sud je na kraju utvrdio da nema nadležnost, presudivši da će se umjesto toga svaki kazneni progon morati odvijati u državi zastave plovila: Cookovim otocima. Finska vlada sada se suočava s pravnim računom od 195.000 eura. Upravo su takva pravna, jurisdikcijska i politička siva područja ono što Rusija nastoji iskoristiti u svojoj sabotažnoj kampanji i proširiti ih.
Doktrina stalnog testiranja ranjivosti i pomicanja granica
U slučaju pravog rata, isti niz napada nižeg intenziteta i koji se mogu poreći, izazvali bi paniku kod europskog stanovništva zbog ruske sposobnosti i spremnosti da nanesu štetu. To uključuje znatno proširenu toleranciju za civilne žrtve. Ali uz ove akcije postoji i treći cilj: napadi i operacije kao izviđanje.
Ruska vojnoobavještajna doktrina uvelike se oslanja na doktrinu izviđanja kroz bitku – u kojoj se informacije o slabostima neprijatelja otkrivaju stalnim ispitivanjem i testiranjem granica. A kada pronađete slabost, nastavljate pritiskati. “Pojačati uspjeh” ideja je koja se utuvljuje studentima na ruskim vojnoobavještajnim akademijama. To pomaže objasniti niz upada dronova nad europskim tlom, koji je započeo u rujnu kada je više od desetak uletjelo u Poljsku, zatvorivši nekoliko zračnih luka. Viđenja dronova su od tada zabilježena u Belgiji, Danskoj, Njemačkoj i drugim zemljama, u blizini vojnih baza ili zračnih luka.
Agresivna taktika otkrila je – možda iznenađujuće čak i za Rusiju – veliku ranjivost koja se može iskoristiti na cijelom kontinentu uz vrlo male troškove.
Međutim, u osnovi, mnogi u europskom NATO-u i dalje se boje bilo kakvog političkog kursa koji doživljavaju kao zapaljiv, posebno u vrijeme kada Washington ulaže sve napore kako bi pokušao deeskalirati – čak i ako to znači izdaju svojih saveznika. “Europa se sama zapetljala u čvorove u smislu onoga što može učiniti da odgovori”, kaže Giles. “I dalje vrijedi pretpostavka da nikada nećete imati eskalaciju s Rusijom… ali to je potpuna besmislica”, zaključuje analitičar za britanski medij.
Novi krug prepiranja u Vijeću sigurnosti oko sabotaže Sjevernog toka
