SDP-ov saborski zastupnik Arsen Bauk objavio je povodom obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana na društvenoj mreži Facebook njegovu fotografiju na kojoj je u partizanskoj uniformi i s petokrakom na kapi, zajedno s citatom bivšeg hrvatskog premijera Ivice Račana iz 2001. godine.
“Franjo Tuđman pripada našoj povijesti, ma što to značilo, kao prvi hrvatski predsjednik s kojim smo izvojevali neovisnost. Pamtit ćemo ga po dobru, prije svega borbi za neovisnost Hrvatske, a greške koje su bile počinjene ćemo popravljati. Oni koji dolaze moći će objektivnije procijeniti karakter njegove vlasti od nas koji smo živjeli s njim i moći odrediti mjeru između onog dobrog i onog što nije bilo dobro u njegovoj političkoj vlasti.”, rekao je predsjednik Vlade Ivica Račan 2001. godine”, stoji u objavljenom statusu.
Ovo nije prvi puta Bauku da koristi spomenutu fotografiju. Naime, SDP-ovac je u prosincu 2016. godine kazao kako je u svom uredu postavio fotografiju Tuđmana u partizanskoj uniformi. “Od danas se u mom uredu nalazi slika prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana u partizanskoj uniformi s petokrakom. Pozivam sve ove koji su “za dom spremni” da je dođu skinuti. Ako im nije “delikatno””, kazao je tada Bauk.
Obljetnica smrti
Franjo Tuđman (1922.–1999.), povjesničar, političar i državnik, bio je predsjednik Republike Hrvatske od 1992. do smrti 1999. godine. Sudjelovao je u partizanskom pokretu te je početkom 1945. s činom majora otišao u Beograd kao jedan od hrvatskih predstavnika u Vrhovnom štabu NOVJ-a. Radio je u personalnim i analitičkim strukturama tadašnje vojske, uključujući Glavnu personalnu upravu Ministarstva narodne obrane i Generalštab JNA, kao i u uredništvu Vojne enciklopedije. Godine 1960. unaprijeđen je u čin generala, nakon čega napušta aktivnu vojnu službu.
Po povratku u Zagreb posvećuje se znanstvenom radu te 1961. osniva Institut za historiju radničkog pokreta, postajući njegov direktor. Od 1963. predaje na Fakultetu političkih znanosti. No zbog stavova o povijesnim temama sukobljava se s tadašnjim vlastima: izbačen je iz Partije, uklonjen sa Sveučilišta i prisilno umirovljen. Nakon sloma Hrvatskog proljeća uhićen je 1972. i osuđen na dvije godine strogog zatvora, smanjenih na devet mjeseci intervencijom Miroslava Krleže. Novi progon slijedi 1981., nakon intervjua zapadnim medijima u kojima zagovara pluralizam; osuđen je na tri godine. Kad je 1989. dopušten politički pluralizam, Tuđman na tribini Društva književnika Hrvatske iznosi Prednacrt programskih osnova HDZ-a. Na osnivačkoj skupštini 17. lipnja izabran je za predsjednika stranke. Nakon pobjede HDZ-a na prvim demokratskim izborima 1990., Sabor ga 30. svibnja proglašava predsjednikom Predsjedništva SR Hrvatske.
U samostalnoj Hrvatskoj pobjeđuje na predsjedničkim izborima 1992. i 1997. godine. Mandate mu obilježavaju agresija na Hrvatsku, međunarodno priznanje u siječnju 1992., Domovinski rat i proces mirne reintegracije. Kao vrhovni zapovjednik vodi operacije Maslenica, Novsko ždrilo, Zemunik i brana Peruća 1994., te akcije Bljesak i Oluja 1995., kojima su oslobođena okupirana područja. Franjo Tuđman umire 10. prosinca 1999. u Zagrebu.
