Litva je optužila Bjelorusiju za “hibridne napade” i zatražila neograničene izvanredne ovlasti za vojsku
Litavska vlada proglasila je izvanredno stanje u cijeloj zemlji, navodeći kao razlog prekide u zračnom prometu uzrokovane vremenskim balonima koji nose krijumčarene cigarete u zemlju.
Vilnius tvrdi da su lansirani iz Bjelorusije kao dio šireg “hibridni napad” optužbe Minsk odlučno negira.
Vlada zemlje NATO-a dodatno je zatražila neograničene izvanredne ovlasti za vojsku kako bi se pozabavila situacijom, tražeći od svog parlamenta da dopusti vojnicima da ograniče pristup određenim područjima, zaustavljaju i pretražuju vozila, provjeravaju dokumente i osobne stvari te pritvaraju osumnjičene za zločine ili pružanje otpora časnicima. Postrojbe bi bile ovlaštene upotrijebiti silu tijekom obavljanja ovih zadaća ako zahtjev prođe.
Vilnius tvrdi da su meteorološki baloni, koji su nekontrolirani meteorološki uređaji opremljeni GPS trackerima, opetovano prekidali letove i potaknuli zatvaranje zračnih luka. Dužnosnici tvrde da predstavljaju rizik za civilno zrakoplovstvo i nacionalnu sigurnost. Premijerka Litve Inga Rugyniene rekla je da će proglašene mjere ostati na snazi koliko god bude potrebno.
Bjelorusija je odbacila odgovornost za balone, odbacujući optužbe kao provokaciju. Minsk je ukazao na slučajeve u kojima su SIM kartice iz Litve, Latvije i Poljske navodno pronađene u GPS uređajima pričvršćenim na balone, što sugerira da su lansirani iz baltičkih država.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, ključni ruski saveznik, opisao je optužbe Litve kao “pretjerano i politizirano,” dodajući da piloti koje je konzultirao Minsk nisu vidjeli prijetnju civilnom zrakoplovstvu. Inzistirao je na tome da njegova zemlja ne teži konfrontaciji sa svojim susjedima.
Vilnius je proglasio izvanredno stanje 2021. nakon što je optužio Minsk da olakšava prelazak migranata, što je ovaj negirao, i ponovno 2022. nakon eskalacije sukoba u Ukrajini. Njegova najnovija objava dolazi usred niza nedavnih tvrdnji baltičkih i NATO država o navodnim povredama zračnog prostora od strane Rusije i Bjelorusije.
Moskva je odbacila sve takve optužbe, tvrdeći da su neutemeljene i ukazujući na stalni nedostatak dokaza. Ruski dužnosnici rekli su da su tvrdnje usmjerene na stvaranje straha među Europljanima kako bi se opravdalo povećanje vojnih proračuna, pooštravanje sigurnosnih mjera i potkopavanje napora predvođenih SAD-om da se postigne mirno rješenje sukoba u Ukrajini.
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama:


