Predsjednik Donald Trump rekao je u srijedu da su Sjedinjene Države zaplijenile naftni tanker u blizini obale Venezuele dok rastu napetosti s vladom predsjednika Nicolása Madura.
Korištenje američkih snaga za preuzimanje kontrole nad trgovačkim brodom nevjerojatno je neobično i označava najnoviji pokušaj Trumpove administracije da pojača pritisak na Madura, koji je u Sjedinjenim Državama optužen za narkoterorizam. SAD je izgradio najveću vojnu prisutnost u regiji u desetljećima i pokrenuo niz smrtonosnih napada na navodne brodove za krijumčarenje droge u Karipskom moru i istočnom Tihom oceanu. Kampanja se suočava sa sve većim nadzorom Kongresa.
“Upravo smo zaplijenili tanker na obali Venezuele, veliki tanker, vrlo velik, najveći ikad zaplijenjen, zapravo”, rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući, kasnije dodavši da je “zaplijenjen s vrlo dobrim razlogom”.
Trump nije ponudio dodatne detalje. Na pitanje što će se dogoditi s naftom na tankeru, Trump je rekao: “Pa, držimo je, pretpostavljam.”
Zapljenu je vodila američka obalna straža, a potpomogla mornarica, prema američkom dužnosniku koji nije bio ovlašten javno komentirati i govorio je pod uvjetom anonimnosti. Dužnosnik je dodao da je to provedeno pod autoritetom američkih policijskih snaga.
Napad na naftni tanker
Pripadnici obalne straže prevezeni su do naftnog tankera helikopterom s nosača zrakoplova USS Gerald R. Ford, rekao je dužnosnik. Ford je u Karipskom moru nakon što je prošlog mjeseca stigao u velikoj demonstraciji sile, pridruživši se floti drugih ratnih brodova.
Video koji je na društvenim mrežama objavila državna tužiteljica Pam Bondi prikazuje ljude kako brzo skaču iz jednog od helikoptera koji sudjeluju u operaciji dok lebdi samo nekoliko koraka od palube.
Pripadnici obalne straže mogu se vidjeti kasnije u videu kako se kreću po nadgrađu broda s izvučenim oružjem.
Bondi je napisao da je “više godina tanker za naftu pod sankcijama Sjedinjenih Država zbog njegove upletenosti u ilegalnu mrežu za prijevoz nafte koja podržava strane terorističke organizacije.”
Polovica brodske nafte vezana je za kubanskog uvoznika
Američki dužnosnik identificirao je zaplijenjeni tanker kao Skipper.
Brod je isplovio iz Venezuele oko 2. prosinca s oko 2 milijuna barela teške sirove nafte, od čega je otprilike polovica pripadala kubanskom državnom uvozniku nafte, prema dokumentima državne tvrtke Petróleos de Venezuela SA, poznatije kao PDVSA, koji su dostavljeni pod uvjetom anonimnosti jer osoba nije imala dopuštenje da ih podijeli.
Skipper je prije bio poznat kao M/T Adisa, prema podacima praćenja broda. SAD je 2022. sankcionirao Adisa zbog optužbi da pripada sofisticiranoj mreži tankera u sjeni koji su krijumčarili sirovu naftu u ime iranske Revolucionarne garde i libanonske militantne skupine Hezbollah.
Mrežu je navodno vodio ukrajinski trgovac naftom sa sjedištem u Švicarskoj, priopćilo je tada američko Ministarstvo financija.
Udaranje sankcioniranog naftnog poslovanja Venezuele
Venezuela ima najveće dokazane rezerve nafte na svijetu i proizvodi oko milijun barela dnevno.
PDVSA je okosnica gospodarstva zemlje. Njegovo oslanjanje na posrednike povećalo se 2020., kada je prva Trumpova administracija proširila svoju kampanju maksimalnog pritiska na Venezuelu sankcijama koje prijete isključivanjem iz američkog gospodarstva svakog pojedinca ili tvrtku koja posluje s Madurovom vladom. Dugogodišnji saveznici Rusija i Iran, koji su također pod sankcijama, pomogli su Venezueli da zaobiđe ograničenja.
Transakcije obično uključuju složenu mrežu tajnih posrednika. Mnoge su tvrtke ljuske, registrirane u jurisdikcijama poznatim po tajnosti. Kupci koriste takozvane tankere duhove koji skrivaju svoju lokaciju i predaju svoje vrijedne terete usred oceana prije nego što stignu do konačnog odredišta.
Maduro se nije osvrnuo na zapljenu tijekom govora prije prosvjeda koje je organizirala vladajuća stranka u Caracasu, glavnom gradu Venezuele. Ali rekao je pristašama da je zemlja “spremna slomiti zube sjevernoameričkom carstvu ako bude potrebno”.
Maduro, uz visoke dužnosnike, rekao je da samo vladajuća stranka može “jamčiti mir, stabilnost i skladan razvoj Venezuele, Južne Amerike i Kariba”.
Maduro je inzistirao da je stvarna svrha američkih vojnih operacija prisiliti ga da ode s dužnosti.
Demokrat kaže da se radi o ‘promjeni režima’
Senator Chris Van Hollen, D-Med., član Odbora za vanjske poslove Senata, rekao je da je zapljena naftnog tankera od strane SAD-a dovela u sumnju razloge koje je iznijela administracija za gomilanje vojske i napade brodova.
“Ovo pokazuje da je cijela njihova priča – da se radi o zabrani droga – velika laž”, rekao je senator. “Ovo je samo još jedan dokaz da se doista radi o promjeni režima – silom.”
Zapljena dolazi dan nakon što je američka vojska preletjela par borbenih zrakoplova iznad Venezuelanskog zaljeva, što se činilo najbližim ratnim zrakoplovima koji su došli zračnom prostoru te južnoameričke zemlje. Trump je rekao da uskoro dolaze kopneni napadi, ali nije ponudio više detalja.
Trumpova administracija suočava se sa sve većim nadzorom od strane zakonodavaca zbog kampanje napada na brodove, u kojima je ubijeno najmanje 87 ljudi u 22 poznata napada od početka rujna, uključujući naknadni udar u kojem su ubijena dva preživjela koja su se držala za olupinu broda nakon prvog udara.
Neki pravni stručnjaci i demokrati kažu da je ta akcija možda prekršila zakone koji reguliraju uporabu smrtonosne vojne sile.
Zakonodavci zahtijevaju da dobiju nemontiranu video snimku napada, ali ministar obrane Pete Hegseth rekao je čelnicima Kongresa na povjerljivom brifingu u utorak da još uvijek vaga hoće li je objaviti.
Obalna straža uputila je Bijeloj kući zahtjev za komentar o zapljeni tankera.
___
Goodman je izvještavao iz Miamija, a Garcia Cano iz Caracasa u Venezueli. Autorice Associated Pressa Lisa Mascaro i Alanna Durkin Richer iz Washingtona i Susan Haigh iz Hartforda, Connecticut, doprinijele su ovom izvješću.
