Rezultati istraživanja ukazuju da više od 90% ispitanika u Hrvatskoj ima suboptimalne razine vitamina D, što izgleda predstavlja značajan javnozdravstveni problem.
Profesor Perimorac upozorava kako nedostatak vitamina D nije samo povezan s održavanjem zdravlja kostiju već i poremećajem imunološke ravnoteže te većim rizikom nastanka kroničnih multifaktorijalnih bolest.
Unatoč dojmu da bi građani Hrvatske, kao mediteranske zemlje, trebali imati povoljan status serumskih vrijednosti vitamina D (25-hidroksivitamin D), ovi najnoviji podatci istraživanja koje je provela istraživačka grupa prof. dr. sc. Dragana Primorca, objavljeni u znanstvenom časopisu Nutriens, pokazuju sasvim suprotno. Analiza koju su proveli Primorac i suradnici (Kelemen J, Bulić L, Brlek P, Zadro R, Pavlović J, Vučić M i Brenner E) na 829 odraslih osoba, kojima je uzorak krvi vađen tijekom rutinskih kliničkih pregleda otkrila je iznenađujuće niske razine vitamina D: čak 49.2% ispitanika imalo je umjereni nedostatak vitamina D (između 50 i 75 nmol/L), dok je 43,7% sudionika imalo teški nedostatak vitamina D (manje od 50 nmol/L). Razine vitamina D ispod 50 nmol/L povezuju se s povećanim rizikom nastanka niza metaboličkih, imunoloških, mišićno-koštanih i multifaktorijalnih poremećaja.
Istraživanje je pokazalo da je nedostatak vitamina D gotovo univerzalan u hrvatskoj populaciji, bez obzira na dob ili spol. Statističke analize nisu pokazale značajne razlike između muškaraca i žena, kao ni među različitim dobnim skupinama, što upućuje na to da je deficit vitamina D, široko rasprostranjen i ne ovisi o demografskim karakteristikama. Ovakvi rezultati ukazuju na paradoks primijećen u ranijim znanstvenim radovima: iako živimo u mediteranskom okruženju, način života moderne populacije (rad u zatvorenim prostorima, ograničeno izlaganje suncu i nedovoljna konzumacija namirnica bogatih vitaminom D) očito nadjačava klimatske prednosti. Tako su, u ranijim istraživanima (Gonzales-Gross i sur., Br. J. Nutri. 2012.) i na uzorku većem od 1.000 odraslih osoba širom Europe, utvrdili da 80% njih ima razinu vitamina D ispod 75 nmol/L,ž.
Vitamin D ima važnu ulogu u regulaciji imunološkog sustava, posebice u aktivaciji autofagije kao odgovor na oštećenje stanice i oksidativni stres. Enzim CYP27B1 ima ključnu ulogu u pretvorbi 25-hidroksivitamina D u biološki aktivnu formu 1,25-hidroksivitamin D (kalcitriol). Kalcitriol djeluje na crijeva, bubrege i kosti, povećavajući apsorpciju kalcija i fosfata, što je ključno za mineralizaciju kostiju.
Posebno značajno je da vitamin D pomaže našem imunološkom sustavu da pravilno reagira na infekcije i drži upalne procese pod kontrolom. Kada ga kronično nedostaje, tijelo lakše ulazi u stanje “tihih” upala, što može povećati sklonost respiratornim infekcijama, težim oblicima virusnih bolesti i općenito slabijoj obrani organizma.
J.T.
