Na obilježavanju 30. godišnjice potpisivanja Dejtonskog sporazuma, hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je u Zagrebu da je jedini održivi smjer za Bosnu i Hercegovinu put prema Europskoj uniji, temeljen na federalizmu, podjeli vlasti, dijalogu i spremnosti na kompromis. Na konferenciji održanoj u hotelu Westin naglasio je da su “Europske i transatlantske integracije i dalje najsnažniji i najpouzdaniji jamac održivog mira”.
Plenković je istaknuo da su interesi Hrvatske u BiH isti kao prije trideset godina – stabilna i funkcionalna država u kojoj tri konstitutivna naroda žive ravnopravno. Poručio je kako je cilj da Bosna i Hercegovina bude zemlja u kojoj “Bošnjaci, Srbi i Hrvati uživaju jednaka prava i dostojanstvo i gdje se nitko ne osjeća kao građanin drugog reda”, dodajući da BiH uvijek može računati na hrvatsku potporu.
Govoreći o povijesnom kontekstu, podsjetio je da je Hrvatska “među prvima priznala BiH” 1992. godine te da je, unatoč vlastitom ratu, primila više od 400.000 izbjeglica iz susjedne zemlje i održavala humanitarne kanale pomoći. Sporazum koji su 21. studenoga 1995. parafirali Franjo Tuđman, Alija Izetbegović i Slobodan Milošević postao je temelj današnjeg ustroja BiH, koja je podijeljena na dva entiteta. Rat u kojem je poginulo više od 100 tisuća ljudi time je okončan, no sporazum nije donio potpuno funkcionalnu državu, što potvrđuju i dugotrajne blokade te aktualne separatističke prijetnje.
I ministar je došao
Plenković je ponovno naglasio važnost izmjene izbornog zakonodavstva i prestanka preglasavanja Hrvata u institucijama. Podsjetio je da je “legitimna zastupljenost nije tehnikalija, već temelj demokratskog povjerenja”. Hrvati u Federaciji BiH tvrde da ih brojniji Bošnjaci sustavno nadglasavaju, što je, među ostalim, vidljivo i u izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, gdje je Željko Komšić četiri puta izabran bošnjačkim glasovima. Premijer je izjavio: “Hrvatska ne ističe pitanje jednakosti Hrvata u BiH olako niti želi pogoršati naše odnose. Mi bismo bili sretni da ga ne moramo uopće spominjati. No, dokle god Hrvati osjećaju da su u nepovoljnom položaju, imamo odgovornost signalizirati tu zabrinutost, uvijek u dobroj vjeri.”
Dodao je da bi rješavanje izbornog pitanja unutar BiH bilo najkonstruktivnije rješenje: “Najbrži i najkonstruktivniji način da ta tema nestane iz javnih rasprava u BiH jest da se ona riješi unutar BiH sporazumima koji jačaju povjerenje, a osobito uoči izbora 2026.” Naglasio je da Hrvatska ravnopravno podupire sve dijelove BiH te će nastaviti ulagati u projekte koji jačaju gospodarstvo, društvene prilike i europske procese u zemlji.
Na konferenciji se obratio i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, podsjetivši da je cilj Hrvatske stvaranje prostora za susrete legitimnih predstavnika triju naroda i međunarodnih partnera kako bi mogli otvoreno razgovarati o budućnosti BiH. Istaknuo je: “Naš cilj je jasan, no nije lak: doprinijeti konstruktivnom rješavanju pitanja vezanih za institucionalne reforme i podržati put BiH prema Europskoj uniji.”
Grlić Radman je naglasio da je Hrvatska oduvijek zagovarala europsku perspektivu svoje susjede te da zemlja “treba i zaslužuje biti dijelom EU-a”. Zaključio je da se stabilnost BiH može postići samo uz dijalog: “Naprosto, naš je cilj stvoriti uvjete za bolje uzajamno razumijevanje o budućnosti BiH. Tolerantan dijalog iziskuje izgradnju odnosa s ljudima s kojima se ne slažete i s kojima se nikad nećete slagati. Slušati verzije povijesti koje nikada neće biti vaše verzije povijesti. Međutim, to je nužno i za političku stabilnosti i dugotrajan prosperitet BiH.”
