Iako se još uvijek obnavlja nakon razornog potresa 2020., polnoćka će se ove godine služiti u Zagrebačkoj katedrali. Riječ je o iznimno kompleksnom projektu obnove jednog od najznačajnijih spomenika hrvatske kulturne baštine i simbola glavnog grada, a bit će utrošeno 47 milijuna eura iz Fonda solidarnosti Europske unije i državnog proračuna.
“Na početku smo sve detaljno pregledavali. Neke kolege su, kad su došli na lice mjesta i vidjeli razmjere oštećenja, rekli: ‘Zašto nas niste upozorili?’ Stvarno je bilo opasno. Imali ste nacionalni ponos, heroja koji je izrešetan od potresa, a sve oči uprte u vas kako ga što prije i što urgentnije sanirati te ponovno učiniti upotrebljivim”, prisjetio se za Dnevnik HRT-a profesor Josip Atalić, glavni projektant konstrukcijske obnove, prvih dana nakon potresa.
Atalić je istaknuo kako će izvornost katedrale biti skoro u potpunosti očuvana. “Mislim da će sve naše mjere biti potpuno nevidljive. Ovo je jedan veliki primjer i za buduće generacije”, rekao je. Glavni projektant konstrukcijske obnove je napomenuo kako je najveći izazov bio u vrlo kratkom vremenu učiniti katedralu ponovno uporabnom za vjernike.
“Ovaj primjer je prepoznat u svijetu”
“Vrijeme će pokazati, gledat će se kroz stotine godina ono što smo napravili. Donijeti pravu odluku u kratkom roku, na temelju podataka koje imaš, to je najveći izazov”, kazao je i posebno naglasio važnost koordinacije stručnjaka kojih je bilo više od stotinu. Nova iskustva koja su stekli tijekom obnove Zagrebačke katedrale već se prenose mlađim naraštajima, poručio je Atalić.
Također je rekao kako je projekt privukao pažnju i međunarodnih stručnjaka. “Već smo uspostavili kontakte u suradnji s Ministarstvom kulture s Francuzima sa Notre-Dame, a javili su se i zainteresirani timovi iz SAD‑a. Ovaj primjer je prepoznat u svijetu. Imamo što pokazati i čime se ponositi”, istaknuo je glavni projektant konstrukcijske obnove.
Obnova je zahtijevala intervenciju izvan uobičajenih okvira građevinske prakse, pa su stoga primijenjene suvremene metode poput proračunskih modela – koji pokazuju kako je obnoviti da bude sigurna. Tako je za poboljšanje statike zagrebačke katedrale korištena je i metoda diskretnih elemenata, koja je timu Građevinskog fakulteta donijela prvu nagradu na jednom od najprestižnijih svjetskih natjecanja.
“Ne ovisi samo o nama. Na katedrali, osim nas, koji smo odradili ovaj početni posao, imamo brojne struke koje se sad trebaju uključiti. Ali vjerujem da ćemo svi zajedno dati maksimum i da će hrvatsko znanje doći do izražaja”, zaključio je profesor Josip Atalić o skidanju skela s fasade katedrale.
