Čini se da se tvrdnja Donalda Trumpa da je okončao osam ratova razotkriva kao rezultat mirovnih sporazuma koji “pritišću pauzu” na borbe i ne bave se temeljnim uzrocima svakog sukoba, rekli su stručnjaci.
Američki predsjednik, kojemu je prošlog tjedna dodijeljena naširoko kritizirana Fifina nagrada za mir, uporno se hvalio okončanjem sukoba tijekom svoja dva predsjednička razdoblja.
Nabrojao je mirovne sporazume između Izraela i Hamasa, Izraela i Irana, Pakistana i Indije, Ruande i Demokratske Republike Kongo, Tajlanda i Kambodže, Armenije i Azerbajdžana, Egipta i Etiopije te Srbije i Kosova.
Ali dublja analiza ovih sporova, kao i drugih za koje je Trump tražio prekid, baca sumnju na njegovu tvrdnju da je predsjednik mira.
Kambodža i Tajland nastavili su sukobe na granici, Kosovo i Srbija se bore za provedbu mirovnih sporazuma, a izraelski napadi nastavljaju se u Libanonu i Gazi. Trump također nije uspio zaustaviti rat u Ukrajini – sukob za koji je jednom obećao da će završiti “za 24 sata”.
Trumpovim mirovnim sporazumima ‘nedostaje jasan put’
Dr. Melanie Garson, izvanredna profesorica političkih znanosti na Sveučilišnom koledžu u Londonu (UCL), kaže da, iako Trumpu treba odati priznanje za potiskivanje ovih sporazuma, dogovori u kojima posreduje njegova administracija “skloni su neuspjehu”.
“Bez jasnih putova, jamstava i nadzora nad sljedećim koracima, ostavlja ogromne praznine u sustavu. Uglavnom ste pritisnuli gumb za pauzu, a ne gumb za zaustavljanje.”
“Niska kvaliteta” ovih dogovora duguje se Trumpovoj nevoljkosti da se okruži “pravim stručnjacima” koji bi osporili njegov autoritet kao “glavnog sklopitelja dogovora”, kaže dr. Jonathan Monten, američki stručnjak za vanjsku politiku na UCL-u.
“On želi da ga se percipira kao središta. On je taj glavni sklapač dogovora, a ne neki koga poznajete, stručnjak za karijeru u State Departmentu”, rekao je za The Independent.
“Dakle, kvaliteta pripreme, kvaliteta stručnosti, kvaliteta diplomatskih pregovora su izuzetno niski.”
Kambodža i Tajland napadaju jedno drugo… opet
Granični sukobi u Tajlandu nastavljeni su početkom ovog tjedna, sa stotinama tisuća raseljenih i najmanje 10 ljudi ubijeno.
Dolazi samo nekoliko tjedana nakon što je mirovni sporazum u Kuala Lumpuru potpisan u listopadu, pri čemu su premijeri obiju zemalja obećali svoju “nepokolebljivu predanost” miru nakon što je stoljetni granični spor ponovno pokrenut u srpnju. Trump je prisustvovao ceremoniji potpisivanja u Maleziji.
Tajlandsko ministarstvo obrane reklo je da su nedavni napadi “posljednja opcija”, dok je Kambodža optužila Tajland za “agresivne vojne napade”.
Tajlandski premijer Anutin Charnvirakul potvrdio je u petak da još nema prekida vatre s Kambodžom i rekao da je telefonski razgovarao s Trumpom. Anutin je rekao da mu je Trump rekao da želi da se dvije zemlje vrate prekidu vatre iz srpnja.
Izrael nastavlja s napadima na Libanon i Gazu
Početni sporazum o prekidu vatre između Izraela i Libanona potpisan je za vrijeme Bidenove administracije – ali Trump od tada nije uspio spriječiti vladu Benjamina Netanyahua u redovitim udarima na zemlju.
Izrael je prošlog tjedna pokrenuo novi val napada na Libanon, navodeći da su ciljane lokacije Hezbollaha na jugu, uključujući nekoliko zgrada i mjesto za lansiranje raketa.
Trumpova administracija pozivala je Izrael i Libanon da prošire svoje razgovore o uspostavi dugoročnijeg mira. Samo nekoliko dana prije izraelskih napada, obje su strane poslale civilne izaslanike u vojni odbor koji je imao zadatak nadgledati prekid vatre – ali čini se da je prekid vatre sada gotov.
Trump je, međutim, bio uključen u posredovanje u dogovoru između Izraela i Hamasa, koji je obećavao okončanje izraelske vojne kampanje u Gazi i povratak svih talaca.
Svi živi taoci i svi mrtvi osim jednog su vraćeni. Ali vlasti u Gazi kažu da je gotovo 400 ljudi, uključujući djecu, ubijeno u izraelskoj vatrenoj vatri otkad je primirje stupilo na snagu.
Neispunjeni sporazumi Srbije i Kosova
Trump je više puta pozdravio sporazum o ekonomskoj normalizaciji postignut između Srbije i Kosova tijekom njegova prvog mandata. Ranije ove godine također je tvrdio da je spriječio izbijanje rata između njih dvoje.
Sporazumom iz 2020. planirano je proširenje gospodarske suradnje i integracije, u pokušaju deeskalacije političkih napetosti fokusiranjem na gospodarske veze. Ali sporazumi nisu riješili ključni i središnji element spora: odbijanje Srbije da službeno prizna Kosovo.
Provedba je bila ograničena s mnogim specifičnim ekonomskim odredbama koje se nisu ostvarile u praksi tijekom godina nakon toga.
Napredak na dogovorenim projektima, kao što je predviđena ‘Autocesta mira’ koja povezuje Beograd i Prištinu kako bi se olakšala trgovina i putovanja između zemalja, bilježi vrlo spor napredak, a financiranje ne dolazi iz odredbi sporazuma, već iz europskih ulaganja.
Političke napetosti između Kosova i Srbije i dalje su neriješene, a Trumpova administracija tek treba napraviti značajan pritisak da ih ponovno okupi za stolom.
Rat u Ukrajini frustrira Bijelu kuću
Pokušaji okončanja rata u Ukrajini bili su jedna od Trumpovih primarnih frustracija tijekom njegova drugog mandata, tako da dosad nisu uspjeli u cilju za koji je rekao prije nego što bi američki izbori mogli biti završeni za 24 sata.
Posljednjih tjedana SAD je pojačao napore da pogura Moskvu i Kijev prema postizanju sporazuma, ali glavna točka spora – teritorij – ostaje ključni problem.
Čini se da je Vladimir Putin malo zainteresiran za potpisivanje mirovnog sporazuma osim ako Kijev ne preda cijeli Donbas, uključujući dijelove regija Donjecka i Luganska koji su trenutno pod kontrolom SAD-a.
Trump je najviše svog nestrpljenja usmjerio na Volodimira Zelenskog, rekavši da on “nije spreman” za mir i, prema izvješćima, poručivši ukrajinskom predsjedniku da želi da Kijev prihvati mirovni sporazum do Božića.
