Iako je Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, koji je stupio na snagu prije godinu dana, trebao spriječiti ovakve situacije, sve više turista se žali na “obalne vlasteline” koji im blokiraju pristup plaži ili moru. Često dolazi do verbalnih, a ponekad i fizičkih sukoba, uglavnom s privatnim vlasnicima zemljišta uz obalu. Međutim, i neke turističke tvrtke također prisvajaju prostor koji im ne pripada.
Jedan od najpoznatijih hrvatskih kampova, Straško kod Novalje na Pagu, postavio je ogradu koja se proteže do mora, blokirajući prolaz duž plaže pored kampa. Iako na ogradi postoje vrata, zaštitari sprječavaju prolaz i pokušavaju naplatiti ulazak.
“Tijekom srpnja i kolovoza zaštitar naplaćuje ulaz 10 eura, a u ostalim mjesecima je nemoguće ući jer su vrata zaključana, pa je jedini mogući pristup s mora. Svi domaći nemaju mogućnost duž obale prošetati do Novalje. Plaža se vodi kao uređena, mada nije ništa drugačija nego plaža Braničevica u Gajcu (prirodna plaža koja postoji desetljećima). Zamolila bih vas da istražite situaciju, jer ne može biti da je jednom čitavom dijelu onemogućen prolaz do jednog od većih gradova uz obalu”, obratila se jedna stanovnica Novalje portalu Morski.hr i nije bila jedina.
“Pozdrav, ekipa! Nalazim se na otoku Pagu, mjesto Novalja. Camping ‘Straško’ koji se prostire na ogromnoj površini naplaćuje ulaz na plažu te ne priznaju Zakon o pomorskom dobru gdje je napomenuto da šest metara od visoke plime sve pripada općem dobru. Od mene su tražili da platim dnevnu ulaznicu ili da plivam do bova s druge plaže te onda uđem. Kažu da su zakonski ispravni te da imaju koncesiju na plažu te govore da je plaža privatna. Pa eto ako imate vremena i volje istražiti zašto je na dva kilometra plaže hrvatskim građanima kršenjem ustava i zakona zabranjen ulaz na plažu”, požalio se jedan turist.
Recepcionerka kampa i njena šefica novinarima su ponovile da se morem ne smije ući na ograđeni dio plaže, no nisu dale objašnjenje po kojoj je zakonskoj osnovi ona ograđena. Niti iz pisanog odgovora uprave nije se moglo doznati više. “Shodno Vašem upitu, obavještavamo Vas da kamp Straško posluje po svim zakonima RH i sukladno svim odredbama ugovora o koncesiji. Sa štovanjem, Uprava Hadria d.o.o”, stoji u kratkom odgovoru medijima koji je potpisao Grga Kordić.
Gradonačelnik Novalje, Ivan Dabo kaže da nikad nije vidio ogradu u moru i ograđenih dva kilometra plaže. Ipak, potvrdio je da grad nije nadležan za izdavanje koncesije i da su njegovi redari dužni provjeriti poštuje li se pomorsko dobro. Ipak, Dabi nije bilo svejedno zbog toga. “Nemojte da ja budem krunski svjedok, nazovite županijsku pročelnicu Upravnog odjela za gospodarstvo, pomorsko dobro i promet, čija je to ingerencija”, rekao je između ostalih Dabo.
Upravna pročelnica Ana Stilinović Rukavina tvrdi da su “oni digli ogradu, ali u toj ogradi postoje vrata, kroz koja mogu proći ljudi, ali oni im imaju pravo naplatiti ulaz”. Nakon što je upozorena da je novim Zakonom to ipak zabranjeno, obećala je revidirati ugovor o koncesiji s kampom Straško.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je obećalo “uputiti djelatnike lučke kapetanije u inspekcijski nadzor na predmetnu lokaciju kako bi se utvrdile činjenice te ćemo vas o provedenom i izvijestiti”. Iz policije su, pak, poručili nezadovoljnim turistima da o tom problemu obavijeste novinare.
Cijela ova drama proizlazi iz izmjena Zakona. Članak 12. zabranjuje upotrebu i korištenje pomorskog dobra bez pravne osnove. “Pravna i fizička osoba koja je, na temelju akta koji predstavlja valjanu pravnu osnovu određenu ovim Zakonom, stekla pravo posebne upotrebe i/ili gospodarskog korištenja pomorskog dobra, gradnje i/ili obavljanja drugih radova, ograničenja ili isključenja dijela pomorskog dobra od opće upotrebe te drugog ovlaštenja stečenog na temelju odredbi ovoga Zakona, dužna je to pravo koristiti na način, u opsegu i granicama određenim aktom kojim je to pravo stekla te u skladu s odredbama ovoga Zakona”, stoji u Zakonu.
A taj akt koji se spominje u Zakonu je koncesijski ugovor u čijem članku 10. stoji da se “koncesionar obvezuje osigurati cjelodnevnu prohodnost javnog dužobalnog pojasa tijekom cijele godine”, što oni po navodima turista i lokalnih stanovnika ne čine.
Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama propisane su mjere otklanjanja nepravilnosti, ali i sankcije za jedinice lokalne samouprave, kao i odgovorne osobe u pravnoj osobi. Tako se kaznom u iznosu od 1300 do 6000 eura kažnjava izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave ako ne provodi nadzor nad izvršavanjem preuzetih obveza na temelju koncesija i posebne upotrebe pomorskog dobra.
Člankom 197. spomenutog zakona predviđena je kazna od 6000 do 130.000 eura za pravnu osobu koja “ograničava i/ili isključuje opću upotrebu pomorskog dobra, zaposjeda pomorsko dobro na bilo koji način za sebe ili drugoga”. Za isti prekršaj predviđena je i kazna za obrtnike i osobe koje obavljaju drugu djelatnost u iznosu od 20.000 do 66.360 eura.
Komentari
