Ruska invazija na Ukrajinu i rat koji je uslijedio u toj zemlji promijenili su svijet, a možda jedna od najočitijih ‘posljedica’ je upravo u tome što su milijuni Ukrajinaca bježeći pred ratnim stradanjima novi dom potražili diljem Europske unije, uključujući i Hrvatsku. Eurostat, statistički ured Europske unije, objavio je podatke vezane oko toga koliko je bilo korisnika privremene zaštite u Uniji i očekivano najviše je upravo ukrajinskih državljana.
“Dana 31. listopada 2025. ukupno 4,3 milijuna građana izvan EU-a koji su pobjegli iz Ukrajine imalo je status privremene zaštite u EU. U usporedbi s krajem rujna 2025., ukupan broj osoba iz Ukrajine pod privremenom zaštitom smanjio se za 6 170 (-0,1%). Zemlje EU-a koje su primile najveći broj korisnika privremene zaštite iz Ukrajine bile su Njemačka (1 229 960 osoba; 28,6% ukupnog broja u EU), Poljska (965 005; 22,5%) i Češka (393 005; 9,1%).
U listopadu 2025. zemlje EU-a izdale su 74 175 novih odluka kojima se pruža privremena zaštita. To je drugi najveći mjesečni ukupan broj u 2025., nakon vrhunca zabilježenog u rujnu (79 525). Ove visoke brojke slijede uredbu ukrajinske vlade krajem kolovoza 2025. kojom se muškarcima u dobi od 18 do 22 godine (uključujući i te godine) daje pravo da bez prepreka napuste Ukrajinu”, navodi Eurostat.
Produljenje do 2027. godine
Kako stoji u njihovom priopćenju, najveći omjer korisnika privremene zaštite na tisuću stanovnika zabilježen je u Češkoj (36,0), Poljskoj (26,4) i Estoniji (25,5), dok odgovarajuća brojka na razini Europske unije iznosi 9,5 na tisuću stanovnika.
“Dana 31. listopada 2025. ukrajinski državljani predstavljali su preko 98,4% korisnika privremene zaštite u EU. Odrasle žene činile su 43,8% korisnika. Maloljetnici su činili gotovo trećinu (30,8%), dok su odrasli muškarci činili nešto više od četvrtine (25,5%) ukupnog broja. Podaci prikazani u ovom članku odnose se na dodjelu statusa privremene zaštite na temelju Provedbene odluke Vijeća 2022/382 od 4. ožujka 2022. kojom se utvrđuje postojanje masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine zbog ruskog rata agresije protiv Ukrajine i uvodi privremena zaštita”, navode.
Europsko vijeće, napominjemo, donijelo je odluku o produljenju privremene zaštite za te osobe od 4. ožujka 2026. do 4. ožujka 2027.
Hrvatska i ukrajinski državljani
Prema podacima Eurostata u Hrvatskoj je s 31. listopadom ove godine boravilo 28.070 ukrajinskih državljana. Na stranici ‘Hrvatska za Ukrajinu’ Ministarstva unutarnjih poslova navode se kako pravo na privremenu zaštitu temeljem Odluke Vlade RH imaju “državljani Ukrajine i članovi obitelji koji su boravili u Ukrajini na dan 24. veljače 2022. godine, osobe bez državljanstva i državljani treće zemlje, koji su u Ukrajini uživali međunarodnu ili istovjetnu nacionalnu zaštitu na dan 24. veljače 2022. godine i članovi njihovih obitelji koji su u Ukrajini imali odobren boravak na dan 24. veljače 2022. godine, državljani treće zemlje koji su u Ukrajini imali važeći stalni boravak na dan 24. veljače 2022. godine sukladno ukrajinskim propisima i koji se ne mogu vratiti u svoju zemlju ili regiju podrijetla u sigurnim i trajnim uvjetima i raseljeni državljani Ukrajine i članovi njihovih obitelji koji su neposredno prije 24. veljače 2022. godine pobjegli iz Ukrajine zbog sigurnosne situacije te se zbog oružanog sukoba ne mogu vratiti u Ukrajinu”.
Ističu kako je Odlukom Vlade Republike Hrvatske, privremena zaštita za raseljene osobe iz Ukrajine produžena sve do 4. ožujka 2026. godine. Ukrajinci u Hrvatskoj imaju pravo na “boravak za vrijeme trajanja privremene zaštite, iskaznicu stranca pod privremenom zaštitom koja se smatra dozvolom boravka, rad bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, pravo na zdravstvenu zaštitu – predočenjem Iskaznice stranca pod privremenom zaštitom ostvarujete sva prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, a ako se zaposlite, dobit ćete Iskaznicu zdravstveno osigurane osobe, osnovna sredstva za život i smještaj, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje kao i hrvatski državljani, spajanje obitelji i informacije o pravima i obvezama”.
Vlada je od 2022. donosila odluke o sufinanciranju troškova smještaja ukrajinskih raseljenih osoba u privatnom smještaju (npr. stanovi, apartmani) uz maksimalne iznose koji su se isplaćivali vlasnicima stambenih jedinica. U Odluci objavljenoj u Narodnim novinama iz ožujka 2022. godine stoji kako se maksimalno može sufinancirati smještaj do 3600 kuna mjesečno, uzevši da su detaljnije naveli trošak korištenja stambene jedinice u slučaju kad je samac ili kad je više članova obitelji. Ugovor o najmu sklapa se na rok od šest mjeseci s mogućnošću produženja najviše do godinu dana, naveli su tada.
