U Berlinu su se prošlog tjedna odvijali ključni mirovni pregovori između Ukrajine, SAD-a i europskih čelnika, a američki dužnosnici prema dostupnim informacijama tražili su od Kijeva da razmotri povlačenje svojih snaga iz istočnog Donjecka kao dio bilo kakvog potencijalnog dogovora o okončanju rata. Izvor blizak pregovorima, koji je želio ostati anoniman, rekao je da Ukrajina traži nastavak rasprava, dok neslaganja oko teritorijalnog pitanja još uvijek ostaju velika.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarao je u njemačkoj prijestolnici sa američkim izaslanikom Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, zetom predsjednika Donalda Trumpa, uz sudjelovanje čelnika EU. Kijev je, unatoč pritisku SAD-a da učini ustupke Rusiji, zadržao optimističan ton u javnim izjavama.
“Ukrajinsko-američki pregovori u protekla dva dana bili su konstruktivni i produktivni, a postignut je stvarni napredak“, objavio je Rustem Umerov, tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine, na društvenoj mreži X. Dodao je kako američki tim “izuzetno konstruktivno radi kako bi pomogao Ukrajini da pronađe put do trajnog mirovnog sporazuma”.
Kontroverze oko NATO-a i teritorija
Ukrajina je također izrazila spremnost da se odrekne ambicije pridruživanja NATO-u u zamjenu za sigurnosna jamstva Zapada. Ipak, nije jasno koliko su daleko otišli pregovori o ključnim pitanjima, uključujući budućnost ukrajinskog teritorija i mogućnost uvjeravanja Rusije da pristane na prekid vatre.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je kako je ruski zahtjev da Ukrajina ne postane članica NATO-a “temeljno pitanje” u razgovorima. Rusija je anektirala istočne regije Donbas – Doneck i Luhansk – te još tri regije uključujući Krim, što Kijev i europski saveznici smatraju neprihvatljivim. Ruske snage ne kontroliraju u potpunosti teritorij na koji Moskva polaže pravo, uključujući oko petinu Donecka.
Unatoč pritiscima, Zelenski nastoji balansirati između fleksibilnosti prema Trumpovoj administraciji i očekivanja ukrajinskog naroda. Anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) pokazala je da je 72% Ukrajinaca spremno na sporazum koji zamrzava trenutnu liniju fronte uz određene kompromise, dok 75% smatra neprihvatljivim plan koji uključuje ustupanje teritorija bez sigurnosnih jamstava. “Ako sigurnosna jamstva ne budu nedvosmislena i obvezujuća… Ukrajinci im neće vjerovati”, upozorio je izvršni direktor KIIS-a Anton Hrušetskij.
Europska diplomacija i financijska podrška Ukrajini
Pregovori u Berlinu predstavljaju početak ključnog tjedna za Europu. Već u četvrtak EU će odlučivati o odobravanju ogromnog zajma Ukrajini koristeći zamrznutu imovinu Ruske središnje banke.
Ministri vanjskih poslova EU-a sastali su se kako bi dogovorili nove sankcije protiv ruskih tankera, a danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen istaknuo je važnost osiguranja financijske pomoći Ukrajini. “Moramo donijeti odluku i osigurati da Ukrajina nastavi svoju borbu za slobodu te pokažemo svijetu da Europa ostaje snažan igrač”, rekao je.
Na razgovorima su sudjelovali i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte te čelnici Francuske, Velike Britanije, Italije i Poljske, raspravljajući o daljnjim mirovnim i sigurnosnim inicijativama.

