Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov izjavio je u razgovoru za američku televiziju ABC kako smatra da su pregovori o završetku rata u Ukrajini došli vrlo blizu diplomatskog rješenja. Prema njegovim riječima, zaraćene strane nalaze se “na samom rub” dogovora koji bi mogao okončati rusku invaziju.
“Spremni smo na postizanje sporazuma”, rekao je Rjabkov, istaknuvši da se u Moskvi nadaju kako bi do dogovora moglo doći što prije. Njegove izjave podudaraju se s porukama koje su u ponedjeljak poslali i dužnosnici američke administracije, navodeći da je mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine bliži nego ikada dosad. Prema njihovim tvrdnjama, iznesenima novinarima uz uvjet anonimnosti, čak 90 posto spornih pitanja već je usuglašeno.
Unatoč optimističnim tonovima, Rjabkov je ponovio ključne ruske zahtjeve koje Ukrajina dosljedno odbacuje. Među njima je priznanje ruske vlasti nad Krimom, koji je Moskva anektirala 2014. godine, kao i nad četiri djelomično okupirane ukrajinske regije – Donjeckom, Luhanskom, Zaporiškom i Hersonskom. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u više je navrata poručio da teritorijalni ustupci Rusiji ne dolaze u obzir. Rjabkov je, govoreći o tim područjima, naglasio: “Ukupno ih je pet i ni u kojem obliku ne možemo pristati na drukčiji ishod.”
Pregovori uz američko posredovanje
Rjabkov je intervju dao u trenutku kada Moskva i Kijev, uz uključenost američkih predstavnika, sudjeluju u novoj mirovnoj inicijativi Bijele kuće, čiji je cilj okončanje ruske potpune invazije na Ukrajinu započete u veljači 2022. godine.
Jedno od ključnih spornih pitanja za Rusiju ostaje eventualno raspoređivanje snaga zemalja članica NATO-a u Ukrajini nakon završetka sukoba. Rjabkov je jasno poručio da Moskva neće prihvatiti nijedan sporazum koji bi uključivao prisutnost NATO snaga, pa ni u okviru sigurnosnih jamstava ili tzv. “Koalicije voljnih”, koju čine uglavnom europski saveznici.
“Ni u kojem scenariju nećemo potpisati niti prihvatiti bilo kakvu prisutnost snaga NATO-a na ukrajinskom teritoriju”, naglasio je. Rjabkov, koji od 2008. obnaša dužnost zamjenika ministra vanjskih poslova i blisko surađuje sa Sergejem Lavrovom, bio je među ruskim dužnosnicima koji su neposredno prije invazije umanjivali opasnost od rata. U siječnju 2022., dok su se ruske snage gomilale uz ukrajinsku granicu, tvrdio je da Moskva nema namjeru izvršiti napad.
U intervjuu za ABC odbio je aktualni sukob nazvati ratom, koristeći izraz koji preferira Kremlj – “specijalna vojna operacija”. Pritom je poručio da će prestanak sukoba uvelike ovisiti o tome hoće li, kako kaže, pristaše vlasti u Kijevu prihvatiti “neizbježan ishod ruskog uspjeha” Ruski dužnosnici često opravdavaju invaziju tvrdnjama o zaštiti etničkih Rusa u Ukrajini. Upitan o stradanjima te zajednice tijekom rata, Rjabkov je rekao da suosjeća s pogođenima, dodavši kako je cilj ruske politike da se ti ljudi osjećaju sigurnije unutar Rusije.
Govoreći o odnosima Moskve i Washingtona, Rjabkov je istaknuo da je napredak u pitanjima nuklearne sigurnosti i kontrole naoružanja moguć tek nakon, kako je rekao, “suštinskih i nepovratnih promjena” američke politike prema Rusiji.
Prošlog mjeseca izjavio je i da ne isključuje mogućnost novog susreta predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, dok se pregovori o miru u Ukrajini nastavljaju. “Ništa ne bih isključio”, poručio je tada.
