Zapadni čelnici u ponedjeljak su pozdravili velik napredak u pregovorima o mogućem mirovnom sporazumu, nakon gotovo četiri godine rata punog razmjera u Ukrajini, prvi put iznoseći kako bi sigurnosna jamstva mogla spriječiti Vladimira Putina da ponovno napadne. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dao je optimističnu ocjenu dramatične nove ponude američkih dužnosnika da Ukrajini osiguraju jamstva nalik onima u NATO-u. Prijedlozi izgledaju „prilično dobro“, rekao je Zelenski na kraju dvodnevnih razgovora s pregovaračima Donalda Trumpa u Berlinu. Sam Trump izjavio je da smo „sada bliže miru nego ikad prije“.
No ukrajinski predsjednik upozorio je da su planovi tek „prvi nacrt“, uz brojna ključna pitanja koja još nisu riješena. Primjerice, još uvijek nema dogovora o sudbini spornih teritorija u regiji Donbas na istoku Ukrajine, od kojih je velik dio pod okupacijom ruskih snaga. Također, nema naznaka da će Vladimir Putin pristati na bilo što od toga. Njemački kancelar Friedrich Merz, domaćin razgovora, pozdravio je ono što je nazvao „izvanrednim“ pravnim i „materijalnim“ sigurnosnim jamstvima koja su predložili američki pregovarači Steve Witkoff i Jared Kushner, Trumpov zet.
„Po prvi put od 2022. godine primirje je zamislivo“, rekao je Merz na konferenciji za novinare sa Zelenskim. „Sada u potpunosti ovisi o Rusiji može li se primirje postići do Božića.“ Kako piše Politico, pojava okvira sigurnosnih jamstava označava potencijalno ključan korak naprijed u pregovorima. Ukrajina je dosljedno isticala da ne može razmatrati bilo kakvo rješenje pitanja teritorija koje drže ruske snage dok ne dobije sigurnosni paket koji bi odvratio Putina od nove invazije. Putin je odbio razmotriti ulazak Ukrajine u NATO, a Trump je ranije ove godine rekao da američke snage neće imati ulogu u mirovnoj misiji.
Neviđen prijedlog Amerikanaca
Ipak, posljednjih dana primjetno se popravilo raspoloženje među pregovaračima. „Ovo je doista dalekosežan i sadržajan sporazum kakav dosad nismo imali, a to je da su i Europa i SAD zajednički spremni dati slična sigurnosna jamstva Ukrajini“, rekao je Merz. Članak 5 temelj je kolektivne obrane Saveza: on propisuje da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.
„Po mom mišljenju, ovo je doista velik korak naprijed. I, kao što sam rekao, američka strana se također politički, a u perspektivi i pravno, obvezala na to“, dodao je Merz. Zelenski je također, po prvi put, sugerirao da bi rješenje moglo biti na vidiku. „Prije nego što poduzmemo bilo kakve korake na bojištu, moramo vrlo jasno vidjeti koja su sigurnosna jamstva na snazi“, rekao je. „Važno je da SAD razmatra jamstva nalik članku 5. Tu ima napretka.“
U zajedničkoj izjavi koja je uslijedila, čelnici Danske, Finske, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Italije, Nizozemske, Poljske, Švedske i Norveške pridružili su se Merzu u pozdravljanju „značajnog napretka“ u pregovorima. Izjavu su također potpisali predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća António Costa, koji su se pridružili nacionalnim čelnicima na radnoj večeri sa Zelenskim u Berlinu.
Cure detalji sigurnosnih garancija: Ponuda ima ograničen rok
U izjavi su izneseni i dodatni detalji o mogućem mirovnom planu, uz naznaku da se SAD obvezao, zajedno s europskim čelnicima, jamčiti buduću sigurnost Ukrajine i poticati njezin gospodarski oporavak. To bi, navodi se, uključivalo obveze potpore ukrajinskoj vojsci kako bi zadržala „mirovnu“ snagu od 800.000 vojnika, sposobnu za odvraćanje i obranu. Mir bi se djelomično provodio putem europski predvođene „multinacionalne snage za Ukrajinu“, sastavljene od doprinosa voljnih država i „uz potporu SAD-a“. Ta bi snaga osiguravala ukrajinsko nebo, podupirala sigurnost na moru i jačala ukrajinske oružane snage, „uključujući djelovanje unutar Ukrajine“. Izjava ne pojašnjava točno kakvu bi ulogu SAD imao u potpori toj snazi.
Odvojeno, SAD bi bio zadužen za mehanizam nadzora primirja i pružanje ranog upozorenja na svaki budući napad. Također bi postojala obveza poduzimanja mjera za obnovu mira ako Rusija ponovno napadne, potencijalno uključujući „uporabu oružane sile, obavještajnu i logističku pomoć“. Što se tiče ustupanja teritorija, europski čelnici rekli su da je odluka na Zelenskom, po potrebi i uz savjetovanje s ukrajinskim narodom. Kada je riječ o teritoriju, rekao je Zelenski, „iskreno govoreći, još uvijek imamo različita stajališta“.
Ovi događaji predstavljaju značajan pomak nakon tjedana zastoja. No s američke strane pojavile su se naznake da bi ponuda mogla biti vremenski ograničena, jer Bijela kuća nastoji pogurati zaraćene strane prema mirovnom sporazumu do Božića. „Temelj tog sporazuma u osnovi je imati vrlo, vrlo snažna jamstva, nalik članku 5.“, rekao je visoki američki dužnosnik. „Ta jamstva neće zauvijek biti na stolu. Ona su sada na stolu ako se do zaključka dođe na dobar način.“
Može li se Trumpu vjerovati?
U privatnim razgovorima, neki europski diplomati nevoljko polažu povjerenje u Bijelu kuću koja je posljednjih dana pokazala nove razine neprijateljstva prema europskom kontinentu. Drugi nisu uvjereni da bi sigurnosna jamstva funkcionirala bez dodjeljivanja Ukrajini članstva u NATO-u. „Gdje je vjerodostojnost?“, upitao je jedan europski diplomat. „Članak 5 bez članstva samo će potaknuti Rusiju da ga pokuša testirati.“ Najnovija američka Strategija nacionalne sigurnosti, koja navodi da je Europa propadajuća civilizacija ugrožena migracijama, šokirala je dužnosnike EU-a kada je objavljena ranije ovog mjeseca. Trumpov intervju dodatno je pojačao njihove zabrinutosti, jer je europske čelnike nazvao slabima. „Ovdje se vodi informacijski rat“, rekao je jedan diplomat EU-a. „Strašno je to što ne dolazi samo od Rusa, Kineza ili Iranaca. Dolazi i iz SAD-a.“
U međuvremenu, u Bruxellesu su zemlje EU-a i dalje zaglavljene u napetim pregovorima o tome kako iskoristiti više od 200 milijardi eura zamrznute ruske državne imovine kako bi se Ukrajini poslao prijeko potreban zajam. Ako se ne osigura novi europski novac, Kijev bi mogao ostati bez sredstava u prvoj polovici sljedeće godine. Pregovori su zapeli zbog zabrinutosti Belgije da bi se mogla suočiti s ruskom odmazdom ako pristane na prijedlog „reparacijskog zajma“, koristeći sredstva pohranjena u briselskom financijskom depozitoriju. Posljednjih dana izgledi za dogovor, koji su čelnici EU-a željeli potpisati na summitu ovog četvrtka, oslabjeli su, nakon što su se i druge zemlje, uključujući Italiju, pridružile Belgiji u izražavanju zabrinutosti. Izaslanici zemalja EU-a nastavili su razmatrati nove nacrte prijedloga, s ciljem umirivanja Belgije, duboko u noć s ponedjeljka na utorak.
