Mnogi građani vjerojatno nisu niti znali da njihovi mobiteli u sebi sadrže zlato. Riječ je o starim mobilnim uređajima koji većini stoje negdje odloženi u ladicama, no rezultati nove analize elektronskog otpada navode kako količina zlata koja se nalazi u neaktivnim mobitelima hrvatskih građana u svojoj ukupnoj novčanoj vrijednosti može narasti i do 20-ak milijuna eura.
Oko 51 posto stanovnika Europske unije drži stare mobitele kod kuće umjesto da ih baci, pokloni ili reciklira, a nešto manji postotak, točnije 41,22 posto Hrvata također čuva mala skrivena blaga u svom domu.
Kako ističu iz Aurodomusa, deset posto hrvatskih građana ulaže novac u investicijsko zlato, a mnogi ga posjeduju i u nakitu. Dok se mnogi drže tradicionalnih načina ulaganja i štednje, većina ne zna da se manje količine tog plemenitog metala nalaze i u njihovim ladicama, u obliku elektronike.
Skuplja prašinu
Zanimljivo, spomenutom analizom se pokazalo kako upravo odbačeni i zaboravljeni mobilni telefoni sadrže male količine zlata koje zbirno mogu dosegnuti veliku novčanu vrijednost. U Hrvatskoj, prema podacima HAKOM-a, postoji preko 4,7 milijuna aktivnih mobitela.
Ta brojka je daleko veća od ukupnog broja stanovnika, a procjenjuje se da je onih nekorištenih i još više, oko 5 milijuna. Što se tiče prosječnog modernog smartphonea, u svojim komponentama poput konektora i matičnih ploča sadrže zanemarivih 0,034 grama zlata.
Pa ipak, kada bi sagledali brojku od pet milijuna neaktivnih mobitela u Hrvatskoj, ukupan zbroj iznosi 170 kilograma zlata koje skuplja prašinu u domovima hrvatskih građana. Ako niste znali, evo u kojim se komponentama nalazi zlato. To je na prvom mjestu u tiskanoj pločici (PCB), gdje je prisutna najveća koncentracija zlata, a potom u električnim konektorima poput onih za bateriju i punjenje.
Zlatna žila
Zlato se nalazi i u čipovima i integriranim sklopovima te u procesorskim i komunikacijskim modulima. Kada bi se to svo zlato preradilo, moglo bi doseći čistoću onog investicijskog, čiji se jedan kilogram procjenjuje na 115.120 eura.
Kada bi smo to sabrali, ispada kako bi potencijalna zaliha zlata koja se krije u mobitelima hrvatskih građana u svojoj novčanoj vrijednosti, mogla narasti i do otprilike 19,6 milijuna eura. Samo za usporedbu, to je više i od godišnjih prihoda najvećih hrvatskih zlatarni.
Ako uzmemo u obzir da prosječno kućanstvo u Hrvatskoj čuva tri do četiri stara mobitela, to bi značilo da u svakom domu spava otprilike 0,12 grama zlata. U konačnici dolazimo do iznosa od otprilike 13,95 eura novčane vrijednosti.
Pojedinačno gledano to nije puno, pa ipak, izvlačenje zlata iz starih uređaja količinski bi se isplatilo na industrijskoj ili reciklažnoj razini. Sveukupno, dovoljno je za uvidjeti kako je u Hrvatskoj rasprostranjena mala zlatna žila koje ljudi često nisu ni svjesni.
