Na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji (RNC) u Milwaukeeju u ključnoj državi Wisconsin, 17. srpnja senator iz Ohija, James David Vance, prihvatio je nominaciju Donalda Trumpa i postao formalni republikanski kandidat za američkog potpredsjednika.
Nominacija J.D.Vancea dočekana je s oduševljenjem jer se radi o mladom i perspektivnom republikanskom političaru koji bi Trumpu mogao poboljšati izglede za izbornu pobjedu.
Međutim, nakon par tjedana nakon što je izišla na vidjelo Vanceova antitrumpovska prošlost, rigidni desničarski stavovi i slab rejting u anketama, oduševljenje je dobrim dijelom splasnulo. Mnogi se pitaju koliko je izbor Vancea za potpredsjednika dobar izbor za Trumpa i republikance, a koliko nedostatak.
Skromno podrijetlo
J.D. Vance rođen je 2. kolovoza 1984. u Middletownu (savezna država Ohio) u gradiću koji je nekoć bio prosperitetno industrijsko središte usred Pojasa hrđe, ali je kasnije doživio gospodarski krah zbog deindustrijalizacije SAD-a i odlaska kompanija i radnih mjesta u prekomorske zemlje.
Rođen je u obitelji irsko-škotskog podrijetla. Njegovo djetinjstvo bilo je obilježeno siromaštvom i obiteljskim problemima, uključujući borbu njegove majke s ovisnošću o drogi.
Roditelji su mu se razveli dok je bio dijete. Politolog John Ganz napisao je da je Vance „smatrao svoje podrijetlo prednošću i nedostatkom, antisnobizmom koji mu je dobro poslužio dok je ulazio u dvorane moći i bogatstva.“ Vance je pronašao spas u podršci svoje bake i djeda, koje je zvao Mamaw i Papaw. Njihov utjecaj igrao je ključnu ulogu u njegovom životu i stvorio temelj za njegov budući uspjeh.
Od marinca do književnika i političara
Nakon završetka srednje škole, Vance se 2003. pridružio američkim marincima i služio je šest mjeseci u Iraku, što mu je pomoglo da razvije disciplinu i vještine koje su mu kasnije koristile u životu. Po povratku iz vojske, upisao se na Državno sveučilište Ohio, gdje je 2009. diplomirao politologiju i filozofiju. Kasnije je završio pravo na elitnom sveučilištu Yale, gdje je stekao još širi uvid u pravne i društvene probleme s kojima se suočava Amerika. Potom je radio u pravnoj struci započevši karijeru korporativnog odvjetnika koja nije dugo trajala jer se preselio u San Francisco gdje je krenuo raditi kao rizični kapitalist.
Tijekom studiranja krenuo je pisati svoje memoare pod nazivom „Gorštačka elegija: Memoari jedne obitelji i kulture u krizi.“ Knjiga je objavljena 2016. i Vancea je učinila poznatom osoba u SAD-u. Djelo je postalo bestseler i potaknulo je široku raspravu o društvenim i ekonomskim izazovima s kojima se suočava bijela radnička klasa u Americi. U romanu, Vance detaljno opisuje teškoće s kojima su se suočavali njegova obitelj i zajednica, uključujući ovisnost, siromaštvo i nedostatak prilika. Istovremeno, knjiga je i osobna priča o prevladavanju tih izazova kroz rad, obrazovanje i obiteljsku podršku. Prema knjizi je snimljen istoimeni film 2020. koji je odnio mnoge nagrade.
Nakon uspjeha knjige Vance se uključio u politički život. Iako je najprije odbijao ući u političku arenu (premda je podržavao republikance), 2021. je vidio priliku i objavio je svoju kandidaturu za američki Senat kao republikanski kandidat u državi Ohio. Njegova politička platforma stavila je naglasak na obnovu američke radničke klase, kritiku velikih tehnoloških tvrtki i protivljenje nekontroliranoj ilegalnoj imigraciji. Na izborima 8. studenog 2022. tijesno je pobijedio demokratskog kandidata Tima Ryana omjerom glasova 53-47%. Od siječnja 2023. preuzeo je funkciju senatora na kojoj je i danas. Nakon 1970-ih prvi je senator iz Ohija bez da je prethodno obnašao neku funkciju vlasti što je rijetkost u američkoj politici.
Od protivnika do pristaše Trumpa
Uoči predsjedničkih izbora 2016. J.D. Vance bio je vatreni kritičar Donalda Trumpa. Javno je Trumpa nazivao „idiotom“ i rekao da je „vrijedan osude“. Privatno ga je usporedio s Adolfom Hitlerom što se savršeno uklapalo u antitrumpovsku kampanju američkog establišmenta. Vance sve do izbora za Senat 2022. nije bio voljan nazvati izbore 2020. na kojima je Trump doživio poraz „ukradenim“ nego je koristio izraz „nepošteni“.
Ustvrdio je kako je direktor Facebooka Mark Zuckerberg organizirao veliku urotu kako bi Joe Biden pobijedio Trumpa. Prema njemu, Zuckerberg je potrošio 420 milijuna dolara na kupovanje lokalnih izbornih odbora u ključnim swing državama u prodemokratskim okruzima kako bi Bidenu donio presudne glasove. S vremenom se Vance preobrazio od klasičnog anti-Trump do pro-Trump republikanca. Do prošlog mjeseca, kada je postao Trumpov zamjenik, definitivno se transformirao u pro-Trump smjeru.
Očito je da se radi o političkom pragmatizmu kako bi dobio visoku državnu funkciju jer Vance nije nepromišljeni političar koji donosi odluke instinktivno nego analitički. Ako se dogodi smrtonosan atentat na Trumpa tijekom kampanje i za vrijeme potencijalnog mandata (što nije isključeno s obzirom na američku političku povijest i sadašnjost), Vance će biti taj koji će preuzeti Trumpov položaj.
Zašto je Trump izabrao Vancea?
Trump je Vancea izabrao dok je još u utrci bio Biden smatrajući da bi mu mogao poslužiti, pogotovo u swing državama Srednjeg zapada. Glavni razlozi zbog kojih ga je izabrao kao svoju desnu ruku je to što je on bio najkonzervativniji od drugih svih predloženih kandidata, vatreni je i privrženi stranački vojnik koji nije sklon kompromisima s demokratima osim u iznimnim situacijama.
J.D. Vance je potpuna suprotnost od kompromisnog i pomirljivog Mikea Pencea i definitivno osoba koja neće usmjeravati Trumpovu kampanju prema umjerenim biračima centra nego je poticati prema biračima desnice. To je dobar pokazatelj radikalizacije u američkom političkom životu, ali i društvu.
U retoričkom i programskom smislu, Demokratska i Republikanska stranka nikada nisu bile udaljenije: postala su dva paralelna svemira. Sasvim druga je stvar koliko različite politike provode demokratske i republikanske administracije. Tu su očekivano razlike puno manje, ali s obzirom na trendove može se očekivati da će potencijalna Trumpova administracija 2.0 voditi politike koje će biti potpuna suprotnost Bidenovoj administraciji (barem na planu unutarnje politike).
Vanceovi ultrakonzervativni stavovi
Vance na poziciji Trumpova zamjenika jača percepciju svog šefa kao „predvodnika radničke klase“ što je predstavlja smišljeni rebrending Trumpa koji je imao percepciju biznismena. Vance je godinama gradio imidž borca protiv globalizacije i deindustrijalizacije SAD-a, što je politički stav koji može pomoći Trumpu ključnim swing državama Pojasa hrđe. Vanceovom rejtingu najviše šteti restriktivni odnos prema pobačaju. Postao je katolik 2019. i otad se svrstao uz konzervativne katoličke frakcije, koje su već utjecale na to da Vrhovni sud SAD-a u lipnju 2022. ukine ustavno pravo na pobačaj. Doduše, nedavno je prihvatio Trumpov stav da bi status pobačaja trebalo prepustiti saveznim državama, međutim njegovi dosadašnji javni stavovi kao i glasovanje u Senatu idu u drugom pravcu.
Vance se ustrajno zalagao za zabranu pobačaja (usporedio ga je s ropstvom), čak i ako je žena žrtva silovanja ili incesta. Glasno je promovirao zakone koji omogućuju policiji praćenje žena koje su prešle granice saveznih država radi obavljanja pobačaja. Protivio se zakonima koje koji su štitili umjetnu oplodnju. To je potpuni kontrast u odnosu na stavove većine Amerikanaca. Nedavno je istraživanje pokazalo kako 61% njih podržava pobačaj iz bilo kojeg razloga, a 62% podržava pristup umjetnoj oplodnji. Vance čvrsto podržava obiteljske vrijednosti i zalaže se za jačanje obitelji. Istovremeno osuđuje rodnu ideologiju i suvremeni feminizam.
Hvalio je mađarsku pronatalitetnu politiku Viktora Orbana koja uključuje porezne olakšice, subvencionirane kredite i druge prednosti za obitelji s više djece. Predlagao je više poreze za osobe bez djece. Glasan je protivnik istospolnih brakova. Tijekom kampanje 2022. optužio je seksualnu revoluciju za raspad brakova jer ljudi danas „mijenjaju supružnike kao što mijenjaju donje rublje“. Vance je protivnik kontrole oružja, hormonske terapije za maloljetne transrodne osobe, a protiv je i slanja američke vojne pomoći Ukrajini. S druge strane, za razliku od većine republikanskih kolega, podržava intervencije vlade u gospodarstvo i antitrustovske politike.
Diletantske izjave
Vanceov manjak političke vještine vidi se u nastupima uživo. U intervjuu Fox Newsu 2021. izjavio je kako SAD-om upravlja „mnoštvo žena bez djece s mačkama koje su nesretne svojim životima pa žele i ostatak zemlje učiniti nesretnim“. Takav šovinistički komentar je možda izazvao smijeh običnih republikanaca, ali i osudu vlastite ženske biračke baze kao i osudu šire javnosti.
Njegove ishitrene izjave su i kako „ljevica bez djece ne posjeduje privrženost za budućnost zemlje“ i kako bi Trump „trebao otpustiti svakog srednje rangiranog birokrata, svakog državnog službenika u administrativnoj vlasti.“
Trump je očekivano ublažio negativne izjave svog zamjenika rekavši da npr. nije mislio da su osobe bez djece i bez obitelji manje vrijedne, nego da je izuzetno obiteljski orijentiran. Dodao je da on poznaje osobe s obiteljima, velikim obiteljima i bez obitelji i da su ponekad osobe bez obitelji superiornije i bolje od onih s obitelji.
Vanceove prednosti
Kao Trumpov kandidat za potpredsjednika SAD-a, J.D. Vance mogao bi privući nekoliko ključnih skupina birača. Vance je poznat po svojoj iskrenosti te otvoreno govori o svojim životnim iskustvima što je rijetkost za mainstream političara. Autentičnost može privući birače koji traže političare koji su vole izići izvan uobičajenih političkih fraza i razumiju probleme običnih ljudi. Vance je prepoznatljiv po svom fokusu na probleme (bijele) radničke klase, posebno onog dijela koji je pogođen deindustrijalizacijom. Zagovara ekonomske reforme koje bi trebale pomoći radničkoj klasi i revitalizirati opustošena industrijska područja. Takvi stavovi mogu privući birače koji su zainteresirani za nova radna mjesta. Kao netko tko je stekao prepoznatljivost na Srednjem zapadu, Vance bi mogao pomoći u mobiliziranju birača u posrnulim industrijskim državama kao što su Pennsylvania, Wisconsin, Michigan i Ohio.
Kao osoba koja je odrasla u ruralnoj Americi, Vance bi mogao motivirati birače iz ruralnih i polururalnih područja, koji se često osjećaju marginalizirani od strane urbanih centara moći kao što su New York City i Los Angeles. Vanceova politička stajališta, uključujući protivljenje pobačaju i kritika američkih velikih korporacija, slažu se vrijednostima koje dijele konzervativni birači. Kao netko tko se protivi liberalnim kulturnim trendovima, Vance bi mogao privući birače koji su zabrinuti zbog brze promjene kulturnih normi i koji traže konzervativni odgovor.
Vance je glasan kritičar američkog političkog establišmenta i birokratskog aparata, što može privući birače koji su frustrirani s postojećim „olinjalim“ političkim strukturama i traže promjene. Vanceovo iskustvo u američkim marincima može privući birače koji cijene vojnu službu i koji preferiraju kandidate s vojnim iskustvom, smatrajući ga simbolom discipline i posvećenosti. Vanceova je vrlina što Trumpu donosi poveznice sa Silicijskom dolinom u Kaliforniji, jezgrom visoke tehnologije u SAD-u koja je dugo bila utvrda demokrata, kao i s industrijom kriptovaluta. Vance je veliki pobornik Bitcoina i drugih kriptovaluta koje su uvelike promijenile američko financijsko tržište. Podržava i umjetnu inteligenciju. To su sve elementi koji su manjkali Trumpovom stožeru.
Vanceovi nedostaci
Vance ima i dosta nedostataka. Prethodne kritike Trumpa mogle bi mu naštetiti, posebno ako birači smatraju da je „promijenio“ stavove zbog političkih pritisaka ili osobnih interesa. Iako je Vance postao poznat kao pisac i politički komentator, njegovo političko iskustvo i iskustvo u vladinim institucijama su ograničeni. To može predstavljati minus u očima birača koji preferiraju kandidate s više iskustva u politici i vlasti. Vanceova uspješna akademska i profesionalna karijera, uključujući diplomiranje na Yaleu, mogla bi ga staviti u poziciju koju neki birači mogu percipirati elitističkom.
Takva percepcija može biti problematična kod birača koji su skeptični prema elitama i osjećaju se zanemarenima. Iako je „Gorštačka elegija“ doživjele uspjeh, ona je bila i predmet kritike zbog prikaza života na Srednjem zapadu. Kritičari tvrde da knjiga ne pruža dovoljno analize strukturalnih problema i može doprinijeti negativnim stereotipima. Iako može privući određene skupine birača (konzervativci, umjereni liberali, bijelci, pripadnici oružanih snaga, odvjetnici), Vance se može suočiti s poteškoćama u povezivanju s ostalim demografskim skupinama koje ne dijele njegove stavove, uključujući urbane i manjinske birače kao što su Latino i Afroamerikanci. Najvažnije od svega, anketni podaci pokazuju da se Vance možda pretvara u teret Trumpu na Srednjem zapadu gdje bi mu trebao donijeti ključne glasove.
Srpanjska anketa CNN-a pokazala je da samo 28% birača u Ohiu, Illinoisu, Indiani, Michiganu i Wisconsinu pozitivno gleda na Vancea, u usporedbi s 44% njih koji ga doživljavaju negativno. Nedavno je Vance izjavio republikanskim donatorima u predgrađu Minneapolisa da je postavljanje Kamale Harris umjesto Bidena za kandidatkinju za predsjednicu neka vrsta „iznenadnog političkog udarca“ i definitivno dobra stvar za demokrate. To se kosi s Trumpom koji smatra da postavljanje Harris umjesto Bidena nema gotovo nikakav utjecaj na izbore. Trump više od svega ne voli da mu se suprotstavlja.
Ako bi se neslaganja s Trumpom nastavila moglo bi doći do trzavica koje bi naštetile tandemu Trump-Vance. Neki idu čak toliko daleko da će Vance možda morati napustiti utrku, ali to je malo vjerojatno s obzirom da izbori slijede uskoro. Čak i Trumpovi suradnici priznaju da Vanceov nastup nije bilo idealan. 538 anketa koje su mjerile Vanceovu popularnost pokazale su da ga skoro 38% ispitanika doživljava negativno, dok je njegov rejting bio 32%.
Usprkos slabom rejtingu, Vance uspijeva prikupljati novac i rasprodati dvorane tijekom izborne kampanje, dok su tiskana izdanja njegovog romana „Gorštačka elegija“ i istoimeni film postali izuzetno popularni, što sugerira da ga neki birači doživljavaju u pozitivnijem svjetlu. Trump je branio svog novog zamjenika za kojeg je krajem srpnja rekao da ima ogromnu podršku. Prema republikanskim izvorima, Trump je u privatnosti ohrabrivao Vancea, govoreći mu da ne odustaje.
Džoker ili teret
Povijest američkih predsjedničkih izbora pokazuje kako je rijetko kada potpredsjednički kandidat bio čimbenik koji je privukao ili odbio velik broj birača. Međutim, ponekad su i potpredsjednički kandidati bili džokeri za pobjedu ili teret koji je pobjedu onemogućio. Na ključnim izborima 1960. potpredsjednički kandidat Johna F. Kennedyja, Lyndon Johnson, kao „majstor političkog preživljavanja“ pomogao je JFK-u da osvoji nekoliko važnih južnjačkih država koje su mogle pripasti republikancima.
Na izborima 1972. potpredsjednički kandidat Georga McGoverna, Thomas Eagleton, morao je odstupiti od kandidature zbog otkrića da je prethodno bio podvrgnut elektrošokovima u sklopu liječenja depresije. Godine 2008. potpredsjednička kandidatkinja Johna McCaina, Sarah Palin, zbog svog neiskustva i diletantizma bila je predmet ismijavanja američke javnosti. To nije čudno kad je davala npr. izjave da se s njenog prozora u Aljasci vidi Rusija.
Usprkos Vanceovim nedostacima i prednostima, koje igraju ulogu, naposljetku će birači zaokružiti ili neće zaokružiti Trumpa i Vancea na glasačkom listiću ponajprije zbog svojih stavova o Trumpu. Vance usprkos političkoj vještini i propustima ne može zasjeniti Trumpa niti bi to mogao bilo koji drugi kandidat. Trump je najveća politička zvijezda Amerike u pozitivnom i negativnom kontekstu. Na koncu konca, predsjednik je taj koji donosi ključne odluke i usmjerava državnu politiku SAD-a, a potpredsjednik je prvi provoditelj te politike. To razumiju svi iole razboriti birači.
Biblijski pojas SAD-a: utvrda američkog konzervativizma
