Hrvatska vlada u srijedu je osnovala povjerenstvo za povrat školskog broda Jadran i druge vojne imovine od Crne Gore, što je jedan od razloga zbog kojeg joj Hrvatska u pregovorima o pristupanju uskraćuje suglasnost za zatvaranje poglavlja o vanjskoj politici.
Vlada u svojoj današnjoj odluci navodi da je obostrano je dogovoreno razmatranje ovog pitanja na razini stručnih povjerenstava jer je pitanje sukcesije vojne imovine bivše JNA, osobito povrata školskog broda Jadran, jedno od otvorenih pitanja dviju zemalja.
Predsjednikom povjerenstva, kome je zadaća da aktivno vodi pregovore s tom susjednom zemljom, imenovan je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, a u tijelu su još Andreja Metelko-Zgombić i Vanda Babić Galić iz MVEP-a te Tomislav Galić, Nikolina Volf i Želimir Latković iz Ministarstva obrane.
“Hrvatska potiče aktivan i otvoren dijalog s Crnom Gorom radi rješavanja otvorenih pitanja u duhu međusobnog uvažavanja, dobrosusjedskih odnosa i na temelju važećih međunarodnog prava”, rekao je na današnjoj sjednici vlade državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Frano Matušić.
Školski brod Jadran Hrvatska smatra svojom imovinom, matična luka mu je Split, ali se početkom Domovinskog rata našao na remontu u Crnoj Gori i otad ga tamošnje vlasti odbijaju vratiti.
Zagreb uskraćuje suglasnost za zatvaranje poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku, navodeći da ne blokira Crnu Goru, ali da postoje “otvorena pitanja” koja treba riješiti, a među njima brod Jadran, razgraničenje, nestale osobe i procesuiranje ratnih zločina.
Na sjednici vlade u srijedu prihvaćena je i odluka o kupnji nekretnine za Hrvatski kulturni centar u Ljubljani radi očuvanja položaja i identiteta Hrvata izvan Hrvatske kroz kulturne, obrazovne, znanstvene, informativne, gospodarske društvene djelatnosti. Prostor će biti izdvojeni dio Veleposlanstva RH u Sloveniji, a 528 metara četvornih stajat će 860 tisuća eura.
“Potreba za uspostavom Hrvatskog kulturnog centra dio je strateškog interesa Hrvatske i u diplomatskim aktivnostima koje su ujedno i dio očuvanja položaja i identiteta Hrvata izvan Hrvatske”, zaključio je državni tajnik Matušić.
