Čelnici Europske unije danas se okupljaju u Bruxellesu na jednom od najnapetijih summita proteklih godina kako bi raspravili treba li Ukrajini omogućiti pristup zamrznutoj ruskoj imovini radi financiranja ratnih napora. Belgija, u kojoj se nalazi većina te imovine, kaže – ne. Ulog ne može biti veći. Na sastanku Europskog vijeća sudjeluje i premijer Andrej Plenković. U srijedu navečer europski su čelnici bili podijeljeni u nepomirljive tabore, barem javno, i činilo se malo vjerojatnim da će se dogovoriti o načinu financiranja Kijeva, djelomično zbog ponovnog izbijanja istih sjever–jug podjela oko zajedničkog duga koje su potkopale jedinstvo EU-a tijekom krize eurozone.
Samo nekoliko sati prije nego što se 27 čelnika okupi u Bruxellesu, dvije suprotstavljene skupine sukobljavaju se oko pitanja treba li Ukrajini odobriti zajam temeljen na zamrznutim rezervama ruske središnje banke, koje se uglavnom nalaze u belgijskoj banci Euroclear. Njemačka, zajedno s nordijskim i istočnoeuropskim zemljama, tvrdi da toj shemi nema alternative. No suočavaju se sa sve jačim otporom Belgije i Italije, koje zagovaraju plan B: potporu Kijevu temeljenu na dugu EU-a jamčenom zajedničkim proračunom Unije. Bugarska, Malta, Mađarska i Slovačka također su protiv korištenja tih sredstava.
U jasnoj ilustraciji raskola, talijanska premijerka Giorgia Meloni izjavila je u srijedu da će na sastanku Vijeća zahtijevati odgovore o „mogućim rizicima” korištenja tih sredstava, dok je njemački kancelar Friedrich Merz dodatno naglasio potporu planu sa sredstvima „kako bi se ovaj rat što prije završio”. Prvi obrisi mogućeg izlaska iz zastoja, koji bi se morao razraditi tijekom višesatnih pregovora, počinju se nazirati. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen oprezno je u srijedu ujutro, tijekom govora u Europskom parlamentu u Strasbourgu, otvorila vrata zajedničkom dugu.
Jedna opcija je zaduživanje, druga ruska sredstva
„Predložila sam dvije različite opcije za nadolazeće Europsko vijeće, jednu temeljenu na sredstvima i jednu temeljenu na zaduživanju EU-a. I morat ćemo odlučiti kojim putem želimo ići”, rekla je. Ključ takvog plana bio bi izuzeti Mađarsku i Slovačku, koje se obje protive daljnjoj pomoći Ukrajini, iz sheme zajedničkog duga, rekla su za Politico četiri diplomata EU-a. Dogovor bi se i dalje mogao postići na Vijeću među svih 27 zemalja EU-a, ali bi konačni aranžman predviđao da u financiranju sudjeluje samo 25 država.
Postizanje takvog dogovora dalo bi ključni spas ukrajinskim javnim financijama, jer postoji rizik da će se državna blagajna isprazniti već sljedećeg travnja. Mađarski premijer Viktor Orbán već predviđa da se o sredstvima u Bruxellesu neće raspravljati te da su se pregovori preusmjerili na zajedničke zajmove. No više diplomata uzvratilo je da Orbán nije u pravu i da su ruska sredstva i dalje „jedina realna opcija”. Unatoč sve većem političkom pritisku na EU da pokaže kako se može suočiti s egzistencijalnim izazovima s kojima se Ukrajina suočava, diplomati iz suprotstavljenih tabora u srijedu su često bili skeptični da se kompromis može postići.
Ideja zajedničkog duga EU-a godinama je bila prokletstvo za sjeverne države članice, koje nisu bile spremne jamčiti obveznice za visoko zadužene južne zemlje. „Najbliže situacije onome što se sada događa sa zamrznutim sredstvima su financijska kriza 2012.–2013. i spašavanje Grčke 2015.”, rekao je jedan visoki diplomat EU-a, koji je, kao i ostali citirani u ovoj priči, zatražio anonimnost kako bi mogao slobodno govoriti. Što se tiče rata u Ukrajini, sjeverne zemlje poriču da se protive korištenju euroobveznica zbog zabrinutosti za solventnost drugih članica EU-a, ali tvrde da preferiraju sredstva jer bi ona Ukrajini osigurala veći dugoročni priljev novca. „Ovdje se ne radi o štedljivima protiv rasipnika. Radi se o tome jeste li za Ukrajinu ili ne”, rekao je drugi diplomat EU-a, dodajući da su sjeverne i istočnoeuropske zemlje posljednje četiri godine predvodile financiranje ukrajinskih ratnih potreba.
Potpora Belgiji
Unatoč tjednima mukotrpnih pregovora oko sredstava, napori da se Belgiju pridobije imaju suprotan učinak. Zemlja se odlučno protivi korištenju ruskog novca koji se nalazi u Euroclearu u Bruxellesu i sada je pridobila saveznike. „Komisija je stvorila čudovište i ono ih je pojelo”, rekao je treći diplomat EU-a, misleći na plan temeljen na sredstvima. Njemačka i njezini saveznici, međutim, upozoravaju da i dalje nema alternative ciljanju novca u Euroclearu. „Ako želite nešto učiniti zajedno kao Europljani, zajam na temelju reparacija jedini je put”, rekao je četvrti diplomat EU-a. Ideja zajma temeljenog na sredstvima jest da ga Kijev ne bi morao vraćati osim ako Moskva isplati milijarde eura reparacija potrebnih za obnovu razorenih ukrajinskih gradova — što je malo vjerojatan scenarij.
Očekuje se da će belgijski premijer Bart De Wever tijekom četvrtka na summitu čelnika EU-a potaknuti Komisiju da istraži mogućnost zajedničkog duga, u nadi da će i drugi za stolom podržati njegove zahtjeve. Njegovi pristaše tvrde da je taj model „jeftiniji i nudi više jasnoće”, rekao je peti diplomat EU-a. No kritičari ističu da će za to biti potrebna i politička suglasnost mađarskog proruskog premijera Orbána — koji je više puta prijetio blokiranjem daljnje financijske pomoći Kijevu.
Prema riječima četvorice diplomata EU-a, zastoj bi zahtijevao da Komisija osmisli zaobilazno rješenje kako bi Ukrajina ostala financijski na površini, a Orbánu omogućila da sačuva obraz. Zauzvrat za njegovu potporu Komisija bi mogla poštedjeti mađarske i slovačke porezne obveznike plaćanja ukrajinske obrane. „Komisija sada gura zajedničke zajmove, ali nećemo dopustiti da naše obitelji plaćaju račun za rat u Ukrajini”, napisao je Orbán u srijedu poslijepodne na X-u. Dodao je da „ruska sredstva sutra neće biti na stolu na Europskom vijeću”. Međutim, jedan visoki dužnosnik EU-a brzo je odbacio tvrdnju mađarskog čelnika da ruske rezerve više nisu u igri. „Zajam na temelju reparacija i dalje je itekako na stolu”, rekao je.
