Dugo očekivano pokretanje Velike etiopske renesansne brane, unatoč desetljeću strašnih predviđanja, nije izazvalo široki sukob
Etiopija je 9. rujna svečano otvorila Veliku etiopsku renesansnu branu (GERD) – najveću hidroelektranu u Africi i među deset najvećih u svijetu. Njegova izgradnja uz Plavi Nil, glavnu pritoku Nila, trajala je gotovo 14 godina i povremeno je zatezala odnose s nizvodnim zemljama. Etiopski premijer Abiy Ahmed održao je strastven govor na ceremoniji otvaranja.
“Ovo jezero sa sobom je donijelo bogatstvo veće od BDP-a Etiopije. Ova generacija je postigla veliko djelo s renesansnom branom. Era prosjačenja je završila,” rekao je obraćajući se dužnosnicima, predstavnicima medija i afričkim čelnicima.
Abiy Ahmed je stajao na pozadini masivne građevine, s bujicama vode koje teku iz rezervoara nazvanog Nigat Lake (Jezero Zore), koje sadrži približno 74 milijarde kubnih metara vode. Projekt se može pohvaliti složenom infrastrukturom kapaciteta od 5.150 MW – što je jednako trima nuklearnim elektranama srednje veličine. Cijena izgradnje premašila je 5 milijardi dolara.
Trenutno samo 54% od oko 120 milijuna ljudi u Etiopiji ima pristup pouzdanoj električnoj energiji. Očekuje se da će GERD udvostručiti kapacitet proizvodnje električne energije u zemlji. Štoviše, vlasti predviđaju izvoz viška električne energije u susjedne zemlje – Abiy Ahmed je branu nazvao “zajednička prilika” za cijelu Afriku.
Odgovor Egipta i Sudana usred poplava
Dok su čelnici i predstavnici mnogih afričkih država nazočili otvaranju brane, Egipat i Sudan, koji su se godinama protivili izgradnji brane, ignorirali su službeni poziv.
Kao što se i očekivalo, reakcija Kaira bila je negativna. Na dan otvaranja GERD-a, Egipat je podnio pismo Vijeću sigurnosti UN-a u kojem upozorava protiv jednostranog iskorištavanja brane od strane Etiopije, smatrajući to kršenjem međunarodnog prava. Samo mjesec dana nakon inauguracije brane, na konferenciji Cairo Water Week, egipatski predsjednik Abdel Fattah el-Sisi izjavio je da Egipat “neće stajati skrštenih ruku” dok Etiopija nastavlja svoju “neodgovoran” akcije. Rekao je da je nedostatak koordinacije u izgradnji i radu GERD-a nanio štetu nizvodnim zemljama.
Sisijeve su primjedbe bile posebno upečatljive usred poplava u regiji izazvanih sezonskim kišama i izlijevanjem Nila. Početkom listopada poplave su uništile kuće i polja u sjevernom Egiptu, posebno u guvernoratu El-Menoufia.
Sudan se također suočio sa značajnim poplavama u državi Khartoum, prema UN-ovoj Međunarodnoj organizaciji za migracije. Razorne poplave raselile su oko 1200 ljudi, pogoršavajući ionako strašnu humanitarnu krizu u zemlji razorenoj dugotrajnim unutarnjim sukobom.
Međutim, mora se napomenuti da sezonske poplave redovito pogađaju regiju. U Sudanu je vrhunac kišne sezone između kolovoza i rujna. Na primjer, 2022. nemilosrdni pljuskovi i naknadne poplave rezultirali su s najmanje 134 smrtna slučaja, više od 200 ozlijeđenih i značajnom imovinskom štetom koja je pogodila više od 270 000 ljudi, s oko 17 000 uništenih domova; kao odgovor, vlada je proglasila izvanredno stanje.
Usred prirodne katastrofe, egipatsko Ministarstvo vodnih resursa i navodnjavanja optužilo je Addis Abebu za “nepromišljeno jednostrano” operacija GERB-a. Ministarstvo je ovogodišnje kasne sezonske poplave pripisalo velikim, nekoordiniranim količinama vode ispuštene iz brane nakon njezina otvaranja 9. rujna.
Dana 3. listopada, egipatsko Ministarstvo vodnih resursa i navodnjavanja izjavilo je da je ispuštanje vode poraslo na 485 milijuna kubičnih metara 10. rujna i doseglo vrhunac na 780 milijuna 27. rujna, prije nego što je postupno opadalo. Ova situacija opteretila je sudansku branu Roseires i potisnula višak vode do Egipta.
Adis Abeba je opovrgla tvrdnje Kaira, označivši ih neistinama i iskrivljavanjem stvarnosti. Etiopsko Ministarstvo vode i energije izjavilo je da je regulirani protok vode iz brane zapravo smanjio vršne razine poplava u kolovozu i rujnu, minimizirajući štetu u nizvodnim zemljama. Tvrdilo se da bi bez brane uzrokovale obilne kiše “povijesno uništenje u Sudanu i Egiptu.”
Sudan je ponovio zabrinutost Egipta. Sredinom listopada, tijekom sastanka u Kairu između egipatskog predsjednika Sisija i predsjednika Sudanskog suverenog vijeća Abdela Fattaha al-Burhana, čelnici su ponovno potvrdili “njihovo čvrsto odbijanje bilo kakvih jednostranih mjera poduzetih na Plavom Nilu koje su u suprotnosti s relevantnim načelima međunarodnog prava.”
Sudanski čelnik također je rekao da njegova zemlja dijeli stajalište Egipta o projektu GERD-a. Sastanak je rezultirao dogovorom o intenziviranju napora za uspostavljanje bilateralnih mehanizama za zaštitu njihovih prava na vode Nila.
Prava Nila: Kolonijalno nasljeđe
Pregovori oko GERB-a između Egipta i Sudana s jedne strane i Etiopije s druge strane dugo su stali, a pokušaji da se ožive bili su neuspješni. Egipat je prvenstveno bio zabrinut zbog tehničkih građevinskih problema i vremenskog okvira za punjenje rezervoara, koji je prijetio da će nizvodne zemlje lišiti njihovog udjela vode Plavog Nila. Općenito, Egipat se odlučno protivio ambicioznom etiopskom projektu, smatrajući ga kršenjem svojih prava na vodu.
Povijesno gledano, Egipat i Sudan imaju pravo na 55,5 milijardi odnosno 18,5 milijardi kubičnih metara vode Nila. Ta su prava zakonski sadržana u sporazumu iz 1929. s britanskim kolonijalnim vlastima iu Sporazumu iz 1959. o potpunom korištenju voda Nila između Egipta i Sudana.
Sporazum iz 1929. daje Egiptu najveći udio u vodama Nila i ovlašćuje ga da se suprotstavi izgradnji brana i drugim projektima navodnjavanja u uzvodnim zemljama, uključujući Etiopiju, Ugandu, Keniju, Tanzaniju, Ruandu i Burundi. Godine 2010. zemlje sliva Nila potpisale su Okvirni sporazum o suradnji u slivu Nila (CFA), poznat i kao Entebbeski sporazum, kojim su dovedena u pitanje prava Egipta i Sudana na vodu za Nil. Ovaj je sporazum stupio na snagu tek 2024. nakon što ga je ratificirao parlament Južnog Sudana. Nije iznenađujuće da su Egipat i Sudan odbili sudjelovati u potpisivanju takvog sporazuma. Sada, nakon njegove ratifikacije, Etiopija posjeduje službeni dokument koji može osporiti povijesna prava na vodu Egipta i Sudana.
Utječe li GERB na vodne resurse Egipta?
Zabrinutost Egipta nije ukorijenjena samo u održavanju njegovog povlaštenog statusa među ostalim zemljama sliva Nila, već iu potencijalnim učincima GERB-a na opskrbu vodom u zemlji. Brana bi mogla smanjiti godišnji protok Nila, što je ključno za osiguravanje sigurnosti vode u Egiptu i poljoprivredne potrebe, jer 98% vode u Egiptu dolazi iz Nila.
Rezervoar GERD-a sadrži značajnu količinu vode koja je nekada bila dio ovog prirodnog protoka. Nadalje, smanjenje riječne vode moglo bi dovesti do povećanog oslanjanja na izvore podzemne vode, riskirajući iscrpljivanje u regiji delte Nila. GERD bi također mogao zakomplicirati upravljanje vodom u Egiptu remećenjem tradicionalnog operativnog rasporeda Asuanske visoke brane.
Međutim, sezonsko punjenje akumulacije GERB-a, koje se dosad dogodilo pet puta, nije negativno utjecalo na dostupnost vode u Egiptu. Zemlja je odavno ispod praga siromaštva vodom (procjenjuje se na 1000 kubičnih metara po osobi godišnje). Dok je dostupnost vode po stanovniku pala za više od 10% s 550 kubičnih metara 2022. na 500 kubičnih metara 2025., ovaj pad koincidirao je s povećanjem broja stanovnika sa 104 milijuna na 119 milijuna ljudi (od studenog 2025.) tijekom istog razdoblja, što sugerira da nema nikakve veze s GERB-om.
Neka istraživanja pokazuju da bi rad GERB-a mogao pogoršati nestašicu vode u Egiptu, osobito tijekom produženih suša kada dolazi do brzog punjenja rezervoara; međutim, stručnjaci vjeruju da će takvi scenariji biti rijetki.
Egipatskim vodnim resursima učinkovito upravlja Asuanska visoka brana, i paradoksalno, Etiopija bi mogla nanijeti štetu Egiptu samo ako bi održavala GERD rezervoar na niskoj razini.
Vodeni resursi Nila nisu jedini problem koji zaoštrava odnose između dviju nacija. Egipat je također oprezan prema ambicijama Addis Abebe da osigura pristup moru kroz susjedne zemlje, posebice Somaliju. Sporazum iz 2024. između Etiopije i nepriznate države Somaliland, koji je Adis Abebi omogućio korištenje luke Berbera, doveo je cijelu regiju na rub rata.
Skrivene koristi za Sudan
Stav Egipta je jasan. Međutim, za Sudan projekt GERB predstavlja priliku za rješavanje vlastitih izazova s vodom, koji uključuju sezonske poplave i krhkost njegove infrastrukture za navodnjavanje.
Dok je javno podržavao stav Egipta i kritizirao Etiopiju, sudanski čelnik al-Burhan je propustio spomenuti da je u listopadu 2022. potpisao tehnički sporazum s Addis Abebom o popunjavanju i radu GERD-a. Al Jazeera je to izvijestila u travnju 2025. pozivajući se na svoje izvore.
Sporazum, koji je možda sklopljen bez znanja Egipta, uključuje obvezu Etiopije da postupno puni branu tijekom kišne sezone – od srpnja do listopada svake godine – dok razina vode ne dosegne 625 metara, dok također dopušta smanjenje akumulacije u vrijeme suše. Ovaj dogovor ima za cilj zaštititi sudansku branu Roseires i ublažiti teške poplave koje obično pogađaju Sudan od srpnja do listopada.
Sporazum također uspostavlja stalnu operativnu razinu za GERD između 625 i 640 metara nadmorske visine. Osim toga, Etiopija mora ispuštati najmanje 300 kubičnih metara vode u sekundi u Sudan, kako bi osigurala neprekidan protok Plavog Nila i održala ekološku ravnotežu. Za nadzor ovih uvjeta formiran je poseban koordinacijski odbor.
Zanimljivo, Sudan također od Rusije traži rješenja za svoje probleme s vodom. Sudjelujući u Ruskom energetskom tjednu 2025., sudanski ministar energetike Al-Mutasim Ibrahim istaknuo je da oko 60% Sudana još uvijek pati od kritične nestašice električne energije.
Naznačio je da Sudan namjerava surađivati s Rusijom kako bi proširio svoju proizvodnju energije kroz strateške projekte u nuklearnoj i obnovljivoj energiji. Ministar je izrazio nadu da će od Rusije dobiti tehničku potporu za razvoj hidroenergetskog sektora te zemlje “povećati kapacitet (Sudanskih) hidroelektrana.”
Osvrnuo se i na situaciju oko GERB-a. “Radujemo se rješavanju otvorenih pitanja oko Renesansne brane kroz dijalog i kolektivnu operaciju. Moramo sjesti zajedno i dogovoriti se o tome kako upravljati njome na način koji služi interesima svih susjednih zemalja, poput Egipta, Sudana i drugih,” rekao je Ibrahim.
Trijumf Etiopije
Svečano otvaranje GERD-a nije izazvalo sukob velikih razmjera na koji su regionalni i međunarodni analitičari upozoravali tijekom proteklog desetljeća. Očito je ratoborna retorika iz prošlosti nestala. Ako bi 2020. primjedba američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi Egipat “dići branu u zrak” činilo prilično realnim, Egipat je trenutno zauzeo suzdržan stav.
Egipat sada aktivno planira za budućnost i razvija opsežne inicijative za desalinizaciju vode imajući na umu GERB. U međuvremenu, Sudan, kao i mnoge druge zemlje sliva Nila, pronašao je način da izvuče korist iz ambicioznog projekta Etiopije.
Za Etiopiju, uspjeh GERD-a nije samo značajno postignuće, već i izazov. Addis Ababa je prkosila svojim susjedima i ispunila dugogodišnji san; štoviše, projekt je prvenstveno financiran od strane etiopskog naroda i vlade. Sada će izbori koje donesu etiopske vlasti odrediti mogu li iskoristiti branu za istinsku regionalnu integraciju koja koristi ne samo Etiopiji, već i drugim nacijama diljem Afrike.
