Predložene izmjene Zakona o prostornom uređenju izazvale su buru nezadovoljstva među investitorima jer uvode stroga ograničenja etažiranja u turističkim zonama i nejasne kriterije izuzeća, posebno oko statusa projekata s UPU-ovima, lokacijskim dozvolama i visokim stupnjem pripremljenosti. Novoosnovana Udruga investitora u hrvatski turizam, koja okuplja najveće domaće i međunarodne ulagače, upozorila je prošlog tjedna da bi zakon u predloženom obliku mogao zaustaviti projekte vrijedne 4,8 milijardi eura preko noći.
Ministarstvo Branka Bačića u prvom je tekstu prijedloga zakona išlo za time da potpuno ukine mogućnost etažiranja u turističkim zonama, da bi taj omjer s ciljem “gašenja požara” ubrzo bio pomaknut na 30:70 pri čemu manji dio otpada na dijelove koji se mogu etažirati.
Investitori smatraju da je i dalje riječ o neodrživom modelu. Ističu da bi usvajanje zakona u ovakvom obliku Hrvatsku učinilo jednom od najnepovoljnijih zemalja za ulaganja u luksuzni turizam.
Novi zakoni
Nove zakone prethodno je kritiziralo i Znanstveno vijeće za turizam i prostor Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na čelu s akademikom Nikolom Bašićem, koje je uputilo otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću sa zamolbom za odgodu njihova donošenja. Vijeće je apostrofiralo da zakon o prostornom uređenju ne daje odgovor na ključno pitanje: Kako očuvati i razviti identitet hrvatskoga prostora kao zajedničkog dobra.
Sada je situaciju za Slobodnu Dalmaciju kritizirai i Nedo Pinezić, Bivši šef zajednice obiteljskog turizma. “Sada stiže prava apartmanizacija, i bum cijena stanova”, rekao je.
Podsjetimo, Tri kolokvijalno nazvana Bačićeva zakona, koje je u ponedjeljak donio Hrvatski sabor, na snagu stupaju s prvim danom nove 2026. godine. Građevinske dozvole trebale bi se brže izdavati, svi prostorni planovi moraju biti digitalizirani, vraća se institut urbane komasacije.
Uskoro stupa na snagu
Već od 1. siječnja 2026. svi planovi izrađivat će se digitalno u ePlanovima. Svi će biti izrađeni po istom standardu, transparentni i javno dostupni, a bit će i povezani s eDozvolama.
Ishođenje građevinskih dozvola ne bi trebalo trajati dulje od 30 dana, a to bi posebno trebalo ići na ruku onima koji grade obiteljske kuće. Naime, upravo se za obiteljske kuće izdaje otprilike 90 posto svih građevinskih dozvola u Hrvatskoj.
Općine i gradovi imaju rok od tri godine da donesu urbanistički plan uređenja, odgovarajući tako na prethodno pismo namjere investitora da mu se omogući gradnja na zemljištu koje su te jedinice prethodno proglasile građevinskim, ali se nije moglo graditi jer nije bilo urbanističkog plana uređenja.
