Na prvi pogled obična adresa u Bruxellesu posljednjih je mjeseci postala jedno od najosjetljivijih mjesta europske i globalne politike. U zgradi smještenoj na Boulevardu du Roi Albert II djeluje Euroclear, financijska institucija široj javnosti uglavnom nepoznata, ali ključna u aktualnim raspravama o budućnosti oko 185 milijardi eura zamrznutih ruskih deviznih rezervi. Upravo sudbina tog novca ponovno je otvorila ozbiljne prijepore unutar Europske unije.
Euroclear ne djeluje kao klasična banka. Riječ je o središnjoj depozitarnoj instituciji (Central Securities Depository – CSD), koja ima temeljnu ulogu u globalnom financijskom sustavu. Njezina zadaća je pohrana, evidencija i omogućavanje trgovanja vrijednosnim papirima, uključujući državne obveznice, novčane instrumente i devizna sredstva.
U tom sustavu nema fizičke gotovine ni sefova ispunjenih novcem. Sve se odvija digitalno, uz strogu kontrolu i precizno vođenje evidencije. Pojednostavljeno, Euroclear funkcionira poput međunarodnog registra vlasništva nad financijskom imovinom – točno se zna tko posjeduje koji vrijednosni papir, a transakcije između država, banaka i investitora odvijaju se brzo i uz visoku razinu pravne sigurnosti, navodi Tagesschau.
Ogroman novac
Središnje banke koriste Euroclear kako bi dio svojih deviznih rezervi držale izvan vlastitih granica, čime osiguravaju veću međunarodnu likvidnost i financijsku stabilnost. Prema podacima Europske unije, u ovom se sustavu čuva više od 40 bilijuna eura financijske imovine, što Euroclear čini najvećim takvim mehanizmom u Europi.
U svijetu postoje još samo dvije institucije slične važnosti – Clearstream sa sjedištem u Luksemburgu i američki DTCC. Riječ je o iznimno koncentriranom tržištu koje funkcionira poput globalnog oligopola, bez kojeg bi međunarodna trgovina vrijednosnim papirima vrlo brzo zapala u ozbiljne poteškoće. Napetosti su se pojačale nakon što je Europska unija, u sklopu sankcija uvedenih zbog rata u Ukrajini, zamrznula ruske devizne rezerve koje su bile pohranjene u Euroclearu. Rusija taj potez smatra nezakonitim te je pokrenula sudski postupak pred sudovima u Moskvi, dok EU takve tvrdnje odbacuje i smatra ih neutemeljenima.
Dodatni sloj složenosti pojavio se kada se otvorila rasprava o mogućem korištenju zamrznute imovine, odnosno prihoda ostvarenih na temelju te imovine, za financijsku pomoć Ukrajini. Belgija, kao zemlja u kojoj se Euroclear nalazi, prema tim prijedlozima zauzima oprezan stav, što dijeli i dio financijskih stručnjaka. Upozorenja iz financijskog sektora sve su glasnija. Stručnjaci ističu da bi političko zadiranje u rezerve jedne države moglo dugoročno narušiti povjerenje u europski financijski sustav, koji uvelike počiva upravo na stabilnosti i pravnoj predvidivosti.
Ako bi središnje banke zaključile da njihova imovina u Europi nije u potpunosti zaštićena od političkih odluka, mogle bi postupno početi tražiti sigurnije alternative za pohranu svojih rezervi. Takav pomak ne bi se dogodio preko noći, ali bi dugoročno mogao rezultirati slabijim oslanjanjem na europske vrijednosne papire te rastućim interesom za druga tržišta, poput kineskog ili indijskog. Zbog svega toga aktualna rasprava oko Eurocleara mnogima predstavlja svojevrsni stres-test za ugled Europe kao pouzdanog i sigurnog financijskog utočišta.
