Rusija je tvrdila da je nova šefica MI6 održala “dug” telefonski razgovor sa svojim ruskim kolegom samo dva mjeseca nakon što je preuzela dužnost, prema ruskim medijima.
Sergey Naryshkin, direktor ruske vanjske obavještajne službe SVR, rekao je da je razgovarao s Blaiseom Metrewelijem, koji je u listopadu preuzeo dužnost šefa Tajne obavještajne službe (SIS).
“Prije nekoliko dana imao sam dosta dug telefonski razgovor s novoimenovanim šefom MI6. [Blaise] Metreweli”, rekao je gospodin Naryshkin, prenosi ruska novinska agencija Tass.
Dodao je da su ruski obavještajci službeno radili u Londonu, a službenici SIS-a to isto rade u Moskvi.
G. Naryshkin, koji je obnašao nekoliko visokih funkcija u ruskoj politici i vodio SVR od 2016., nije iznio dodatne detalje o navodnom pozivu.
Vojni analitičar Michael Clarke rekao je za Sky News da Moskva “pokušava implicirati da su im Britanci nekako privlačni… zbog pregovora koji se vode u Washingtonu”.
No poziv dolazi samo nekoliko dana nakon što je gospođa Metreweli, koja je prva žena šef MI6, upozorila na sve veću prijetnju koju predstavlja “agresivna, ekspanzionistička i revizionistička” Rusija u svom prvom velikom javnom govoru u novoj ulozi.
Gospođa Metreweli je rekla da Ujedinjeno Kraljevstvo djeluje u “prostoru između mira i rata” i da dok se sukob u Ukrajini razvlači, Rusija nas također “iskušava u sivoj zoni”.
“Putin ne bi trebao sumnjati, naša potpora traje. Pritisak koji primjenjujemo u ime Ukrajine bit će održan”, dodala je.
The Independent je kontaktirao Foreign Office za komentar.
G. Clarke je dodao da Britanci “nikada” ne bi javno priznali da se ovaj poziv dogodio jer je to “vrlo, vrlo osjetljiva stvar”.
“Britanski šef… nikad, nikada ne bi trebao otkriti da su to učinili, a činjenica da Naryshkin to radi pokazuje da on ima svoj vlastiti plan”, dodao je.
Nariškinovi komentari pojavili su se dok su europski čelnici vodili kritične razgovore u Bruxellesu o budućnosti financiranja ukrajinskih ratnih napora.
Dok čelnici EU-a nisu mogli odobriti dogovor o korištenju zamrznute ruske imovine, odobrili su sporazum vrijedan 90 milijardi eura za pokrivanje oko dvije trećine ukrajinskih potreba za financiranjem u sljedeće dvije godine.
Umjesto povlačenja sredstava iz zamrznute ruske imovine, gotovinu za zajam skupit će zajedničkim zaduživanjem 24 od 27 zemalja EU-a, isključujući Češku, Mađarsku i Slovačku.
Vladimir Putin rekao je da Europa “nije uspjela opljačkati, zbog teških posljedica za pljačkaše” na konferenciji na kraju godine u petak.
