Francuska je ove godine spriječila šest terorističkih napada koji su bili detaljno pripremani i mogli su izazvati katastrofu. I druge europske zemlje spriječile su terorističke napade, pa se stječe dojam da je terorizam pobijeđen i da teroristi više nisu sposobni izvesti veliki napad na svjetske gradove. Je li to baš tako?
Ako se prelistaju stare novine, teroristički napadi stalno su bili na naslovnicama. Napad na koncertnu dvoranu Bataclan, satiričke novine Charlie Hebdo, napad na božićni sajam u Berlinu, samoubilački bombaški napad na koncertu Ariane Grande u Manchesteru u Engleskoj… Gotovo da su se Europljani pomirili s time da više nema mirnog života i da svatko može stradati ako se u krivo vrijeme nađe na krivome mjestu.
Danas je drukčije, jer teroristi djeluju sami, u automobilima kojima se zabijaju u ljude. Nema više velikih akcija u kojima bi stradalo mnogo nevinih, ali to ne znači da je terorizam posve pobijeđen.
Nema mira
Ipak, era terora popustila je iz nekoliko razloga. Prvi je pad Islamske države u Siriji i Iraku. Godine 2014. ISIS je kontrolirao teritorij veći od Portugala i obučavao tisuće mladih europskih džihadista, ali do 2017. samoproglašeni kalifat izgubio je gotovo sav svoj teritorij i uvjerljiv narativ koji je došao s njim. Zatim, države su pojačale kontrolu i sigurnosne službe sve bolje surađuju, razmjenjuju podatke. Više nije lako teroristima koristiti kampove za obuku jer se sve snima i zavjere se otkrivaju. Radikalni islam donekle je pod kontrolom pa je i terorizma manje. I radikali shvaćaju da nemaju više prostora, mnoge planirane akcije ne uspijevaju, a teroristi budu spriječeni i prije nego što su krenuli u akciju.
Zabrinjavajuće je što su danas teroristi mladi ljudi, bez ideologije, zapravo djeca odrasla na supkulturama, s osobnim ambicijama, radikalnim političkim stavovima, a znanje o terorizmu prikupe na internetu. “Jedan od razloga zbog kojih bi svijet trebao obratiti više pozornosti na te pojave jest to što čak i napadi malog opsega mogu hraniti drugu vrstu ekstremizma na krajnjoj desnici, koja je upozoravala na sukob civilizacija, Zapada i radikalnog islama. Dio uspona krajnje desnice nasljeđe je terorizma iz ere Bataclana“, kaže Peter Neumann, stručnjak za terorizam na King’s Collegeu u Londonu.
Donald Trump označio je narkokartele kao terorističke skupine protiv kojih se treba boriti čak i šaljući vojsku na njih. Zapovjedio je Pentagonu da radi na planovima za djelovanje protiv trgovaca drogom, čak i izvan granica Amerike, dok je meksička predsjednica izjavila da je američka vojna akcija u njezinoj zemlji “apsolutno isključena”.
Bloodied casualties are stretchered out of Ariana Grande gig after terror attack in Manchester kills 19 https://t.co/wPHOqUAknn pic.twitter.com/QoQgmw1uAO
— Mail+ (@DailyMailUK) May 23, 2017
Narkokarteli
Na meti su mnogi karteli, poput Sinaloa, koji su prije tridesetak godina osnovali Joaquin Guzmán Loera, narkobos poznat kao El Chapo, i Ismael Zambada García, šef poznat kao El Mayo. Taj je kartel dugo slovio kao jedan od najstrašnijih kriminalnih sindikata na svijetu. Koordinirajući niz kriminalnih ćelija, ne samo iz savezne države Sinaloe nego i iz cijelog Meksika, s partnerima, suradnicima i operativcima diljem svijeta, kartel je postao vodeći proizvođač fentanila, opioida koji je imao razoran učinak u Sjedinjenim Državama. El Chapo sada služi doživotnu zatvorsku kaznu u Sjedinjenim Državama, a prošle godine jedan od njegovih sinova oteo je Zambadu i predao ga američkim vlastima.
To je pokrenulo rat kartela i u prvi plan je došao kartel nove generacije, Jalisco. On se učvrstio u velikim dijelovima ilegalnih i legalnih sektora meksičkog gospodarstva, profitirajući ne samo od droge i oružja nego i od nekretnina. 2015. njihovi su naoružani ljudi upotrijebili bacač raketnih granata kako bi oborili helikopter meksičke vojske, ubivši šest vojnika, a poznavatelji rada kriminalnih kartela vjeruju da je skupina povezana s atentatom na bivšega guvernera države Jalisco 2020., kao i s kampom za obuku i novačenje otkrivenim u državi ove godine. MS-13 pojavio se na ulicama Los Angelesa 80-ih godina prošlog stoljeća kao kriminalna mreža imigranata iz Salvadora, a svoju bazu moći premjestili su u Srednju Ameriku.
Američki tužitelji prikupili su značajne dokaze o koruptivnom paktu između salvadorske vlade i nekih visokopozicioniranih čelnika MS-13. U svakom slučaju, sve su to teroristi nove generacije, dobro naoružani i vrlo opasni. Njihove metode sve su surovije i ne prijete samo mirnom životu u Meksiku nego i u drugim zemljama, jer pripadnici tih kartela za novac su spremni i za mnogo šire terorističke prijetnje i akcije.
Islamska država
Teroristička skupina, poznata i kao ISIS, ostavila je brutalno nasljeđe smrti i razaranja diljem svijeta. Iako skupina više ne kontrolira značajan teritorij na Bliskom istoku, nastavila je izvoditi terorističke napade diljem svijeta i inspirirati sljedbenike svoje ekstremne ideologije da i sami čine zločine. Početkom siječnja 42-godišnji muškarac iz Teksasa zabio se kamionetom u okupljene koji su slavili Novu godinu u ulici Bourbon u New Orleansu, ubivši 15 ljudi. U kamionetu je imao zastavu Islamske države.
“Nošenjem zastave ISIS-a sa sobom tijekom napada osumnjičenik je želio pokazati da je istinski vjernik, povezan s ciljem ISIS-a, i možda se nadao da će potaknuti druge da slijede njegov primjer”, rekao je Colin P. Clarke, analitičar za borbu protiv terorizma u Soufan Groupu, tvrtki za sigurnosno savjetovanje sa sjedištem u New Yorku. I dati na znanje da Islamska država još nije mrtva. Islamska država sunitska je muslimanska pobunjenička skupina koja vuče korijene iz Al-Qaide u Iraku, koja je gotovo gurnula Irak u građanski rat prije nego što su je porazile lokalne milicije i američke trupe. Borci iz skupine preimenovali su se u Islamsku državu do 2013.
U listopadu 2019. Trump je objavio ubojstvo Abu Bakra al-Baghdadija, rekavši da je on “osnivač i vođa ISIS-a, najnemilosrdnije i najnasilnije terorističke organizacije bilo gdje u svijetu”. Stručnjaci danas kažu da je ta skupina najslabija ikad u Iraku, ali pokazuje znakove ponovnog uspona u Siriji. ISIS je nastavio širiti svoju radikalnu ideologiju putem tajnih ćelija i regionalnih podružnica diljem svijeta. Iako više ne drže veće dijelove teritorija, Islamska država i njezine podružnice izvele su niz smrtonosnih napada.
Novi zadatak
Tako je u siječnju 2024. afganistanska podružnica skupine, poznata kao ISIS-Khorasan ili ISIS-K, izvela dva bombaška napada u Iranu na komemorativnoj procesiji za Qassima Suleimanija, visokog iranskog generala koji je četiri godine ranije poginuo u američkom napadu dronom. Više od 80 ljudi je ubijeno, a mnogi su ozlijeđeni. Umiješana je i u teroristički napad u Moskvi u kojem je u koncertnoj dvorani ubijeno 137 ljudi. Više od 9000 boraca Islamske države smješteno je u dvadesetak objekata diljem Sirije, prema podacima američke vojske.
Sigurnosne službe širom svijeta provele su drastične reforme kako bi se bolje organizirale i spriječile terorističke napade. Mnoge akcije koje su spriječene nisu poznate javnosti, ali nema godine da velike europske zemlje nisu bile na meti terorista. Tako se i britanska služba MI5 suočava s gotovo rekordnim brojem terorističkih istraga i brzorastućim državnim prijetnjama. Sigurnosna služba djeluje u “novom dobu”, kažu u Londonu, ukazujući na razne prijetnje koje su dovele do toga da je MI5 u posljednjih godinu dana zabilježio 35-postotni porast broja osoba koje istražuje. Sir Ken McCallum, koji je na čelu službe, ukazuje na to da su kineski državni akteri svakodnevno bili posebna prijetnja nacionalnoj sigurnosti Ujedinjenog Kraljevstva, otkrivajući da je MI5 operativno intervenirao kako bi omeo neke takve kineske aktivnosti.
“U novom dobu teror ostaje stalno prisutna prijetnja”, tvrdi direktor MI5 i otkriva da su MI5 i policija spriječili 19 planiranih napada u kasnoj fazi i intervenirali u “stotinama prijetnji u razvoju” od početka 2020.
“Ukupni razmjer terorističke prijetnje ostaje ogroman.”
Sklone nasilju
Zabrinjava to što je u 232 uhićenja u ovoj godini bilo mnogo terorista koji su mlađi od osamnaest godina. Očito, stare se terorističke organizacije, za koje se mislilo da više ne postoje, konsolidiraju. Koriste nestabilnost u zapadnim zemljama i pripremaju se za novi val terorizma. Prijetnja terorizma ostat će visoka, a s vremenom bi se mogla i pogoršati. Sada je više islamističkih ekstremista iz više zemalja aktivno na više mjesta nego ikad prije. Ekstremisti će nastaviti iskorištavati krhke i nasilju sklone države, uključujući jugoistočnu Aziju, za sigurna utočišta i razvoj vještina.
Globalno, terorizam će doprinijeti nestabilnosti i potaknuti međunarodne sigurnosne intervencije, posebno na Bliskom istoku i u Africi. Stručnjaci upozoravaju da komunikacijska tehnologija omogućuje ekstremistima da inspiriraju ili usmjeravaju napade na daljinu, često putem šifriranih poruka, što naglašava složenost i nepredvidljivost rizika s kojima se suočavamo. Nove tehnologije mogle bi olakšati teroristima izradu naprednih bioloških ili kemijskih ratnih otrova. Vjerojatno će se u godinama koje dolaze pojaviti i nove skupine. Sigurnost i stabilnost Afganistana i dalje će biti ključna u suzbijanju prijetnje međunarodnog terorizma.
Teroristička prijetnja u jugoistočnoj Aziji raste zbog veza između lokalnih ekstremista i terorističkih skupina poput ISIL-a, a situacija na jugu Filipina izaziva veliku zabrinutost. Broj terorističkih napada u EU-u povećao se u 2023. u usporedbi s prethodnim godinama. Tako su se napadi dogodili u sedam zemalja Europske unije, Francuskoj (80 napada), Italiji (30 napada), Njemačkoj (3 napada), Španjolskoj (3 napada), Belgiji (2 napada), Grčkoj (jedan napad) i Luksemburgu (jedan napad).
Nove metode
Nedavni trendovi terorizma u EU-u pokazuju da se ranjivi mladi ljudi lako regrutiraju u teroriste, pa su mnogi bili uključeni u planiranje napada. Radikalizacija se često događa na internetu, putem virtualnih zajednica koje jačaju ekstremističke stavove i ciljaju mlađu publiku vizualno privlačnim sadržajem. Neke skupine koriste AI za stvaranje “deepfakeova” i širenje dezinformacija. Aplikacije za šifrirano slanje poruka, VPN-ovi (aplikacije koje korisnicima omogućuju skrivanje lokacije uređaja) i “dark web” (skriveni dio interneta koji nisu indeksirani od redovnih tražilica) pomažu teroristima da izbjegnu otkrivanje. Virtualna okruženja koriste se za obuku, uključujući simulacije napada. Za financiranje terorizma koriste se kriptovalute.
Europska unija također se suočava s fenomenom boraca koji napuštaju Europu kako bi vodili sveti rat (džihad) na raznim mjestima, posebno u Siriji. Vjeruje se da je od početka rata i nasilja u Siriji, Iraku i Libiji između 3500 i 5000 građana Unije napustilo svoju zemlju kako bi postali strani borci. Oni mogu predstavljati ozbiljnu prijetnju sigurnosti po povratku u Europu. Ali, kako su teroristi primjenjivali nove i nove metode, policija u europskim zemljama bila je sve efikasnija. Europski policijski ured, Europol, uspostavio je alate koji tijelima za provedbu zakona država članica pružaju informacije o kriminalnim pojavama. Borba protiv terorizma stalni je prioritet ove europske agencije. Sada se mnogo lakše dolazi do baze podataka koja sadrži DNK, otiske prstiju i podatke o registarskim oznakama automobila.
Pravosudna suradnja razvila se putem Eurojusta (Jedinice Europske unije za pravosudnu suradnju), osnovane 2002. godine. Zajednički istražni timovi i pravosudna mreža u kaznenim stvarima također su izuzetno korisni alati u borbi s terorizmom. Europljani su potpisali i razne dogovore s drugim zemljama o razmjeni informacija i upravo je to dovelo do sprečavanja masovnih terorističkih napada na Starom kontinentu.
Nova opasnost dolazi iz Afrike
Terorizam je danas naročito prisutan u Africi, a neke terorističke organizacije pokazale su se otpornima i prilagodljivima. Iskorištavaju regionalnu nestabilnost, slabo upravljanje i nove tehnologije kako bi održali relevantnost i utjecaj na projekte. U Africi još djeluju i stare terorističke organizacije koje koriste platforme društvenih medija za veličanje nasilja i regrutiranje mladih. Koriste se kriptovalutama, što je sve veći izazov za provedbu sankcija. Terorističke skupine brzo proširuju korištenje interneta, društvenih medija, umjetne inteligencije (AI) i igraćih platformi za propagandu, regrutiranje, prikupljanje sredstava i operativno planiranje. Da’esh i Al-Qaida pokazali su alarmantnu sposobnost prilagodbe.
“Korištenje novih i nadolazećih tehnologija terorističkih skupina napreduje brže od sposobnosti država da im se učinkovito suprotstave”, upozoravaju stručnjaci UN-a. Širenje terorističkih mreža, masovno raseljavanje i kolaps osnovnih službi u zapadnoj Africi i Sahelu sve više zabrinjavaju svijet, kaže glavni tajnik UN-a António Guterres, upozoravajući da danas to postaje globalna opasnost. Prostrana regija Sahel, koja se proteže gotovo od obale do obale Afrike, odgovorna je za 19 posto terorističkih napada diljem svijeta i za više od polovice globalnih žrtava povezanih s terorizmom. Oko četiri milijuna ljudi sada je raseljeno diljem Burkine Faso, Malija, Nigera i susjednih zemalja.
Omar Alieu Touray, stručnjak za terorizam, upozorio je da se terorizam proširio izvan Sahela i bazena jezera Čad te da prijeti cijeloj zapadnoj Africi. “Nikakav novac, nikakva količina opreme neće nam pomoći da prevladamo teror ako ne surađujemo i ne uspostavimo sinergiju.” Ogromne količine oružja koje se nalaze u Africi još više pogoršavaju situaciju i prijetnju terorizma. Oružje preusmjereno iz nacionalnih zaliha – ili u bilo kojoj točki lanca opskrbe – moglo bi završiti u rukama nedržavnih oružanih skupina. Prijetnja je i sve veće širenje 3D printanih “pušaka duhova” bez serijskih brojeva, koje se sve češće nalaze na ilegalnim tržištima u zapadnoj Europi i Latinskoj Americi. Mohamed Ibn Chambas, visoki predstavnik Afričke unije za utišavanje oružja, kaže da je širenje lakog oružja “rak” koji potiče nestabilnost diljem kontinenta, od Sahela do regije Velikih jezera. Terorizam je sve prisutniji i na Haitiju, gdje naoružane bande kontroliraju teritorij. Širenje lakog oružja na Haitiju potiče nesigurnost i paralizira društveni i gospodarski život, a samo je pitanje vremena kada će bande djelovati i izvan njega.
Trump i trgovce drogom proglašava teroristima
Trumpova administracija proglašava i trgovce drogom teroristima pa dopušta napade na brodove koji navodno prevoze drogu. Ti su napadi doveli do smrti više osoba, a navodno je utvrđeno da su američki vojnici naknadno ubili jednog preživjelog pomorca. Washington Post navodi kako je ministar obrane Pete Hegseth dao usmenu zapovijed da se ubiju svi na brodovima jer su opasni teroristi. To bi bio nezakonit čin, tvrde demokrati, a senator Tim Kaine, demokrat iz Virginije, kaže kako bi to bilo ravno ratnom zločinu.
U Kongresu postoji vrlo ozbiljna zabrinutost zbog napada na takozvane brodove s drogom na Karibima i Pacifiku, te zbog pravnog opravdanja koje je za to pruženo, poručuju američki demokrati, dok su republikanci odlučni nastaviti s tim napadima jer je riječ o okorjelim kriminalcima i mogućim teroristima koji ugrožavaju Ameriku.
Dakle, danas je raspon pojma terorizam i teroristi zaista širok. Terorizam nije nestao i stalna je prijetnja, možda i veća nego prije. To što se stječe dojam da je terorističkih napada manje nego prije, barem onih spektakularnih, nimalo ne tješi. Terorizam je još živ.
