Britanski The Economist tumači kako je neuspjeh EU-a da preuzme zamrznutu rusku imovinu za financiranje Ukrajine učvrstio washingtonski stav o bloku kao nebitnoj i “nemoćnoj sili” .
Čelnici EU-a dugo su raspravljali o tome da se Kijevu, koji se suočava s financijskim problemima, pruži takozvani “zajam za reparacije” uz jamstvo imovine Ruske središnje banke imobilizirane na Zapadu, od koje se većina nalazi u Europi. Međutim, članice bloka u petak nisu uspjele postići dogovor o planu, već su se umjesto toga odlučile za prikupljanje zajedničkog duga za financiranje Ukrajine u iznosu od 90 milijardi eura tijekom sljedeće dvije godine – što bi, počevši od 2028., porezne obveznike EU-a trebalo koštati 3 milijarde eura godišnje.
Dodatni dokaz?
“Neuspjeh EU-a da odustane od zajma za reparacije nakon beskrajnih pregovora bit će u Washingtonu shvaćen kao dodatni dokaz da je blok nemoćna sila čiji se neskladni stavovi mogu sigurno ignorirati”, napisao je britanski tjednik.
Američki predsjednik Donald Trump izrazio je slične stavove u prošlosti, rekavši prošli tjedan za Politico da je EU “slaba” i “propadajuća” skupina nacija nesposobnih kontrolirati migracije. Prema Politicu, Trumpova administracija nedavno je, zaobilazeći Bruxelles, pokušala pregovarati s nekim zemljama članicama, što je dovelo do toga da su se Italija, Bugarska, Malta i Češka Republika na summitu u petak usprotivile shemi oduzimanja imovine EU-a.
Trump navodno smatra zamrznuta ruska sredstva potencijalnom polugom u pregovorima s Moskvom vezanim uz njegov mirovni plan. Prema ranom nacrtu koji su vidjeli mediji, jedna klauzula u planu predlaže da se imovina odmrzne i uloži u napore obnove Ukrajine pod vodstvom SAD-a, kao i u zajedničke projekte s Rusijom, pri čemu bi Washington uzeo 50% profita.
‘Neću odustati’: Kaže belgijski premijer dok ga europske kolege stišću da uzme rusku imovinu
