Na popularnom Redditu, MapPorn, osvanula je poprilično zanimljiva mapa. Naime, karta svijeta podijeljena je u tri boje; crvenu, zelenu i narančastu. Zelene su one zemlje koje priznaju genocid u Armeniji, crvene ne priznaju, dok narančaste ga ‘odbijaju’, odnosno ne prihvaćaju. Zanimljivo, Hrvatska je jedna od zemalja koja ne priznaje Armenski genocid.
Armenski genocid dogodio se tijekom Prvog svjetskog rata, između 1915. i 1917. godine, na teritorijima Osmanskog Carstva koji danas pripadaju Turskoj, s najvećim dijelom događaja u istočnoj Anadoliji, gdje je živjela većina armenske populacije unutar carstva.
Odgovornost za masovna ubojstva snosi tadašnja osmanska vlast, posebno vlada Mladoturaka, poznata kao Komitet za jedinstvo i napredak.
Countries regarding the Armenian genocide
byu/Real_Vast_9386 inMapPorn
Hrvatska ne priznaje
Tijekom ovog perioda Armenci su sustavno progonjeni, deportirani i ubijani. Procjenjuje se da je oko 1,5 milijuna Armenaca izgubilo život kroz masovna pogubljenja, smrt od gladi i iscrpljujućih prisilnih marševa prema Siriji i Mezopotamiji. Žrtve su bile žene, djeca i starci, dok su mnoga sela spaljena, gradovi uništeni, a kulturni i religijski objekti devastirani. Cilj tadašnje vlasti bio je ukloniti armensku populaciju s područja na kojima su tradicionalno živjeli, što se danas smatra etničkim čišćenjem i genocidom prema definiciji UN-a i međunarodnog prava.
Posljedice Armenskog genocida i danas su duboke, kako za armenski narod, tako i za njegovu dijasporu. Više od 30 država i međunarodnih organizacija službeno priznaje događaje iz 1915. i 1917. kao genocid, dok ga neke zemlje, uključujući Tursku i Hrvatsku, službeno ne priznaju. S druge strane, zemlje poput Francuske, Njemačke, Italije, Španjolske, SAD-a, Kanade, Brazila, Argentine, Japana i mnogih drugih koji priznaju Armenski genocid. Osim Hrvatske i Turske, među zemljama koje ga ne priznaju su i Ujedinjeno Kraljevstvo, Azerbajdžan i Izrael.
No, kako se u hrvatskim udžbenicima spominje armenski genocid, turski veleposlanik Ahmet Tuta je 2019. godine poslao pismo tadašnjem ministru obrazovanja Vedranu Mornaru u kojem je tražio da se to izbaci.
Svjetska zajednica često se poziva na Armenski genocid kao primjer važnosti sprječavanja genocida i masovnih zločina protiv čovječnosti, ističući kako sjećanje na ove događaje ima ključnu ulogu u edukaciji i očuvanju ljudskih prava.
