ŠIBENIK – Sredinom prosinca u Interpretacijskom centru katedrale sv. Jakova „Civitas Sacra“ u Šibeniku svečano je obilježena 45. obljetnica osnutka Istraživačke postaje Martinska Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković (IRB). Svečani stručno-znanstveni skup okupio je znanstvenike, predstavnike sveučilišta, nacionalnih instituta i gospodarstva koji svojim radom oblikuju budućnost Jadranskog mora.
Program obljetnice obuhvatio je retrospektivu dosadašnjih istraživanja te niz izlaganja o aktualnim projektima u znanosti o moru. Svoja su istraživanja predstavili znanstvenici IRB-a i suradnici s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Hrvatskog hidrografskog instituta, Hrvatskog geološkog instituta te sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Zadru, Puli i Dubrovniku, kao i međunarodni partneri s University of Haifa.
Okupljene su pozdravili župan Šibensko-kninske županije Paško Rakić i gradonačelnik Šibenika Željko Burić. Gradonačelnik je istaknuo kako Martinska nije samo „infrastrukturna točka na karti“, nego simbol predanosti očuvanju Jadrana, mjesto na kojem se spajaju znanstvena izvrsnost, lokalni interes i potrebe održivog razvoja.
Od akvakulture do suvremene istraživačke postaje
Povijest Martinske seže u 1979. godinu kada je na sjednici tadašnje Općinske skupštine Šibenik donesen prijedlog o osnivanju znanstveno-istraživačke jedinice „Grupa za istraživanje i razvoj akvakulture Šibenik“. Područje Šibenika odabrano je zbog središnjeg položaja na hrvatskom dijelu Jadrana i jedinstvene povezanosti slatkih, bočatih i morskih voda, što ga čini idealnim prirodnim laboratorijem za akvakulturu i znanstvena istraživanja. Laboratorijski prostor na Martinskoj otvoren je 22. prosinca 1980. godine.
Terenska ekstenzija IRB-a za istraživanje mora i okoliša
Istraživačka postaja Martinska danas predstavlja terensku ekstenziju laboratorija Zavoda za istraživanje mora i okoliša te drugih laboratorija IRB-a, namijenjenu fundamentalnim i primijenjenim istraživanjima ušća i priobalnih akvatorija. Njezin rad snažno je povezan s razvojem Šibenika i više jadranskih županija – od Šibensko-kninske do Dubrovačko-neretvanske.
Misija postaje je prikupljati pouzdane znanstvene informacije i o njima informirati društvo: od ušća i rijeka koje utječu u more, preko slatkih i slanih jezera, do obalnog mora. Tako Martinska doprinosi boljem razumijevanju i predviđanju promjena u morskom okolišu te održivom upravljanju prirodnim resursima.
Znanstveni doprinos i međunarodna suradnja
Dugogodišnji rad na Martinskoj ogleda se i u brojkama. Na temelju prikupljenih i obrađenih podataka o istraživanjima rijeke Krke i njezina estuarija, u razdoblju od približno 80 godina (1927.–2010.) objavljeno je 1359 radova. Od 1980. godine znanstvenici IRB-a objavili su 364 rada. Prema međunarodnim bazama podataka SCOPUS i Web of Science, suradnici Instituta autori su oko 80 % svih znanstvenih radova o šibenskom akvatoriju.
Uz znanstvenu produktivnost, Martinska je prepoznata i po intenzivnoj međunarodnoj suradnji. Kroz različite projekte i istraživanja na postaji su surađivale institucije iz Njemačke, Francuske, SAD-a, Kanade, Italije, Kine, Indije i Ujedinjenog Kraljevstva, čime Martinska djeluje kao međunarodno otvorena istraživačka platforma.
Martinska kao partner lokalnoj zajednici i „plavom“ gospodarstvu
Kontinuirana istraživanja na Martinskoj daju stručnu podlogu za donošenje odluka važnih za očuvanje bioraznolikosti, upravljanje ribarstvom, prostorno planiranje i prilagodbu klimatskim promjenama. Suradnja lokalne i regionalne samouprave, znanstvenih institucija i gospodarstva pokazuje kako se znanstvene spoznaje mogu pretvoriti u konkretne javne politike za očuvanje mora, potporu ribarstvu, razvoj održivog turizma i sigurnost uz obalu.
Institut Ruđer Bošković
