Kako smo već pisali, točno na polovici trećeg mandata premijera Andreja Plenkovića mogao bi se dogoditi tektonski poremećaj u odnosima s Domovinskim pokretom te šira rekonstrukcija Vlade uvjetovana promjenama u koalicijskim odnosima i promjenom odnosa snaga, to jest sastavnica koje čine većinu u Saboru. Naznaka je bila više nego jasna pri izglasavanju proračuna za 2026. godinu u Saboru: iako su IDS-u i Platformi Sjever prihvaćeni neki amandmani, zasad je samo bivša SDP-ovka Boška Ban otvoreno digla ruku za Plenkovićev budžet, i praktično postala dio većine uz HDZ i ostale, ali do ljeta bi se mogla dogoditi promjena kompletne arhitekture jer Plenković planira otvoriti vrata Vlade i IDS-u i Platformi Sjever Matije Posavca. Već se zna i na koje resore oni pucaju.
No, krenimo redom: do rekonstrukcije bi moglo doći u prvome redu zbog toga što bi nakon velike sječe direktora u javnim poduzećima moglo biti još nekih uhićenja ili istraga. Ako do toga dođe, ministri koji upravljaju tim resorima bit će prisiljeni otići ili će biti smijenjeni, i u tom slučaju bit će ispražnjena neka mjesta u Vladi. Drugi preduvjet za ovu veliku promjenu jest isključivanje DP-a iz koalicije, a glavni dokaz da se o tome itekako razmišlja jesu izjave premijera Plenkovića posljednjih tjedana. On ponavlja kako nije želio ući u koaliciju s DP-om, ali da su liberalne i centrističke stranke tijekom ljeta 2024. strahovale od poraza na tada bliskim europskim i lokalnim izborima jer su se bojale da će biti proglašene produženom rukom HDZ-a, a HDZ je za birače nekih od tih stranaka još bauk, kako kaže Plenković. No to im je bila strateška pogreška, izjavio je i time potpuno jasno potvrdio da je on zapravo priželjkivao koaliciju ne samo s HNS-om i HSLS-om nego i IDS-om i Matijom Posavcem, te možda Fokusom u tom trenutku.
Za one koji pažljivo prate što Plenković govori, a to je u posljednje vrijeme nekoliko puta ponovio i na stranačkim sastancima, jasno je da on želi reći da DP nije bio – a ni ostao – njegov prvi izbor, ali da nije želio da vlast sastavljaju SDP i Možemo, a liberali i centristi su uzmaknuli i nije mu preostalo ništa drugo nego da sklopi savez s DP-om. No, kako smo već pisali, izvor iz HDZ-a ide i korak dalje pa kaže: “Nije nemoguće da Plenković makne DP-ovce. DP nije baš tako čvrst kako si Penava utvara. Dalo bi se naći žetončića – cilj je marginalizirati DP, osigurati alternativnu većinu s IDS-om, Posavcem i drugim manjim strankama ili nezavisnim zastupnicima kao što je Boška Ban, i to će ići veoma lako ako Plenković tako odluči.” IDS ima dva zastupnika, a jednako toliko ima ih i Platforma Sjever.
Šest amandmana
Kao što je poznato, Plenković je prihvatio šest IDS-ovih amandmana na proračun, a iako je IDS pri glasanju ostao suzdržan, novi predsjednik stranke Loris Peršurić jasno je poručio da ta stranka ne stoji na poziciji s drugim lijevim strankama u Istri, odnosno SDP-om koji je bio protiv. “Podnijeli smo 41 amandman od ukupno 254 oporbenih – razmjerno našem broju zastupnika, to je iznimno značajan doprinos. Istra kontinuirano uplaćuje znatna sredstva u državni proračun i legitimno je očekivati da se ta ulaganja vraćaju kroz kvalitetne, razvojne projekte. Vlada je prihvatila šest IDS-ovih amandmana: ulaganja u Eufrazijevu baziliku, Zračnu luku Pula, sanaciju ušća rijeke Mirne, sustav zaštite od bujičnih poplava, zgradu HZMO-a u Poreču te obnovu zgrade Općinskog suda”, rekao je Peršurić.
Uz prihvaćene amandmane, Peršurić je podsjetio da se dio ključnih projekata našao u proračunu zahvaljujući dugogodišnjem zalaganju IDS-a: riječ je o izgradnji i rekonstrukciji željezničke infrastrukture, uključujući linije Pula – Divača i Sveti Petar u Šumi – Buzet, za koje je novac osigurao IDS-ov eurozastupnik Valter Flego, te brojnim ulaganjima u državne ceste, policijske objekte u više gradova i pripremu projekta Istarskog X-a.
Peršurić je izrazio žaljenje što oporbeni zastupnici i zastupnice iz Istre – SDP – nisu podržali amandmane koji su važni građanima Istre, od tunelarine kroz Učku, vrtića i školskih projekata do programa pomoći u kući, doma za starije u Rovinju i sufinanciranja hitne pomoći u Poreču. “To nisu stranačke teme, to su potrebe naših ljudi. Dok mi govorimo o konkretnim projektima koji poboljšavaju život građana, drugi se vode stranačkom linijom, a ne interesom Istre – iako su ih upravo građani Istre poslali u Sabor da te interese zastupaju”, rekao je.
Isplativ rizik
Ta izjava potvrđuje da novo vodstvo IDS-a itekako podržava ono što je Plenković već dao Istri, a to je završetak Ipsilona i tunela Učka sve do Opatije. Otvorenje se očekuje do ljeta 2026. godine. U IDS-u su nedavno održani izbori, jedna je struja bila naklonjena SDP-u i vodio ju je Valter Boljunčić, dok je Peršurić, uz jaku podršku Ivana Jakovčića, veliki pobornik tzv. projektne politike. Oni bi mogli podržati HDZ na konkretnim projektima, a to je Plenkoviću dovoljno da održi većinu. No on im planira ponuditi i mjesta u Vladi bude li je DP prisiljen napustiti. S obzirom na to da je s njihovim dolaskom Plenković znatno promijenio smjer i političko klatno pomaknuo udesno, IDS se svojim biračima može lako opravdati pričom da bi njihov ulazak u Vladu ujedno značio izbacivanje DP-a iz Vlade.
“Ako se postavimo u poziciju onih koji s Plenkovićem Hrvatsku vraćaju u centar, pa i ulijevo, ako se IDS postavi kao zaštitnik Hrvatske od ekstremne desnice, naši će birači to shvatiti i prihvatiti”, rekao nam je jedan od IDS-ovih zastupnika protekloga tjedna. Uvjereni su da Istrani mogu prihvatiti takvo obrazloženje, i ako IDS bude zalog vraćanja Hrvatske u centar, uz niz jakih projekata za Istru, taj se rizik isplati, kažu u IDS-u. Oni računaju na to da bi, ako bi došlo do rekonstrukcije Vlade, za njih bilo mjesta u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a, a njihov kandidat za to ministarsko mjesto bio bi ili predsjednik stranke Loris Peršurić (ali on je i gradonačelnik Poreča pa bi mogao dati ostavku) ili bivši eurozastupnik Valter Flego, koji je i doveo do revitalizacije željeznice u Istri glasajući u Europskom parlamentu za tu trasu. Zanima ih, jasno, i resor turizma, ali s obzirom na to da je Tonči Glavina vrlo blizak suradnik premijera Plenkovića, to bi značilo da bi ga on morao zamoliti da ode, a to je u ovom trenutku teško.
IDS bi s resorom fondova EU-a imao razlog više da “odobrovolji” svoje birače u Istri ulaskom u Vladu – Istra bi dobila natprosječno puno europskog novca. IDS ima spremne projekte, a što je najvažnije, iza novog vodstva stranke ne stoji samo Ivan Jakovčić kao bivši lider IDS-a nego i župan Boris Miletić te gradonačelnik Buzeta Damir Kajin. Svi oni godinama vrlo dobro surađuju s Plenkovićem i podržali bi IDS u Vladi, a s druge strane, Jakovčić se žarko želi osvetiti SDP-u koji je na čelu sa Zoranom Milanovićem, prije desetak godina, praktički pomogao uništenju i padu IDS-a, te bi im savezom s Plenkovićem to napokon “naplatio”, Milanoviću u inat.
Sličan proces
Druga stranka koja bi se mogla okoristiti ovim planom jest Nezavisna platforma Sjever međimurskog župana Matije Posavca. Iako je on vrlo blizak Radimiru Čačiću, koji je, pak, uz Milanovića, a nasuprot Plenkoviću, premijer ima “aspirin” i za tu situaciju. Naime, Čačićeva suradnica i saborska zastupnica Natalija Martinčević iz Reformista na popisu je veleposlanika iz Milanovićeve kvote. Znamo da su ti pregovori zapeli zbog osam Milanovićevih “prijatelja”, kako kažu u MVEP-u, ali ako bi Plenković odobrio da Martinčević ode u neko veleposlanstvo, odmah bi pridobio Čačića. A ako dobije Čačića, dobit će i Posavca. Slavna je anegdota o tome kako je svojedobno Posavec krenuo na neko događanje u Plenkovićevoj organizaciji, ali ga je Čačić nazvao i pitao:
“Hej, a kamo si ti krenuo? Milanović i ja se ne slažemo da ideš, vraćaj se doma.” Tako je i bilo, jer Čačić do te mjere kontrolira Posavca. Ali ako bi se otvorilo mjesto za njegovu “ljubimicu”, sve bi se okrenulo u premijerovu korist. Natalija Martinčević toliko je povezana s Čačićem da je prije nekoliko dana na društvenim mrežama objavila fotografiju supruga, sinova i Radimira Čačića, uz natpis: “Moji mušketiri.” Dakle, jasno je da bi Čačić učinio sve da ona bude zadovoljna, dok bi prelaskom dvojice zastupnika Platforme Sjever Plenkovićevoj većini profitirali svi, a najviše Međimurje koje bi uz Istru postalo regija s najviše europskog novca u idućoj sedmogodišnjoj omotnici. Za Platformu Sjever i Matiju Posavca kao već dosta iskusnog političara, koji je čak bez problema preživio i aferu s 10.000 kuna tadašnjeg “pogodovanja” te je ponovno izabran za župana, bilo koji resor u Vladi bio bi prihvatljiv.
Zastupnik Ivica Baksa ima samo srednjoškolsko obrazovanje pa ne dolazi u obzir za ministra, dok je Dubravko Bilić nezainteresiran za taj posao pa bi vjerojatno sam Posavec ušao u Vladu. S obzirom na to da je već nekoliko puta bio župan, kapacitiran je za to, ali bi onda Međimurska županija morala na nove izbore za župana. Naravno, pod uvjetom da Platforma Sjever ne nađe nekog drugog stručnjaka, bilo koji resor može biti na pladnju. Znakovito je kako se s HNS-om zbiva nešto slično kao i s IDS-om. Naime, jednako kao što su Jakovčić, Miletić i Kajin sada obnovili odnose i prešli preko starih svađa, tako su i na nedavnom saboru HNS-a bili i bivši lideri te stranke, Radimir Čačić i Ivan Vrdoljak, koji su također zakopali ratne sjekire. S obzirom na to da je HNS sada uz HDZ i Plenkovića, vrlo je indikativno što im je Čačić odlučio doći na noge.
Dobitna kombinacija
Uza sve to, ako bi se DP na glasanju o podršci podijelio, kako se u HDZ-u nadaju, dio njihovih zastupnika blizak ministru Anti Šušnjaru mogao bi i dalje glasati za ostanak uz Plenkovića. Tako bi i Šušnjar preživio u Vladi, a svakako bi barem dio zastupnika, od sadašnjih osam, bio spreman ostati uz Plenkovića. Šušnjar se smatra pripadnikom liberalne struje DP-a i dobro surađuje s Plenkovićem, te ne bi bilo nikakvo čudo da ostane u Vladi, a time bi se DP dokraja neutralizirao i praktički nestao. Ono što još ide u prilog tezi o rekonstrukciji Vlade do ljeta jest i nedavna odluka da se nastavi financiranje srpske manjine. Naime, odobrena su tri milijuna eura za povećanje izdvajanja za ruralne krajeve naseljene srpskim stanovništvom na Banovini te u Slavoniji i Lici, na poziciji Ministarstva poljoprivrede.
Odluka se odnosi na rebalans proračuna za 2025. godinu, a prošla je potpuno ispod radara, i to u DP-ovu ministarstvu! David Včajčić na to je pristao pa se spekulira da bi i on mogao ostati u Vladi nakon rekonstrukcije. U tom slučaju vjerojatno bi se u Plenkovićevo okrilje vratili i manjinski zastupnici, odnosno SDSS – to bi svakako bio jedan od uvjeta IDS-a i Sjevera. Naravno, ne kroz izvršnu vlast i sudjelovanje u Vladi, ali kao dio saborske većine. Stoga se Plenković ne treba bojati za većinu u Saboru ako se odrekne današnjeg DP-a: kada se zbroje sve ove stranke, lako se nadoknadi DP, a osobito ako se pritom i podijeli iznutra. Određena nepoznanica ostaje novi savez DOMiNO-a, Suverenista, stranke Jedino Hrvatska i Bloka za Hrvatsku: njihov je uvjet za suradnju s HDZ-om preuzimanje Ministarstva kulture, što se čini nemogućim dok je Nina Obuljen Koržinek u Vladi, ali obećanja su da se mijenjaju pa bi novi desni blok vjerojatno podržao Plenkovića i da dobije bilo koje ministarstvo, a ne samo kulturu.
Na kraju, s rekontrukcijom bi Plenković zadovoljio i apetite dijela HDZ-a koji su još neispunjeni: na primjer, da resor Ministarstva pomorstva i prometa pripadne splitskoj kvoti u HDZ-u. Split godinama prosvjeduje zbog toga što je Oleg Butković sav novac davao Istri, Rijeci i otocima, a Split je, smatraju, zanemario. Iako je odobreno gotovo milijardu eura za splitsku zaobilaznicu baš prošloga tjedna, to im nije dovoljno jer se oni žele i politički naplatiti, odnosno imati veći utjecaj u Vladi. S obzirom na to da Plenković ne bi imao ništa protiv toga da Butković ode iz Vlade, to bi za njega i dalmatinski lobi u svakom slučaju bila dobitna situacija u predstojećoj rekonstrukciji.
