ZAGREB – Na današnji dan, 21. prosinca 1990. godine, službeno je usvojena zastava Republike Hrvatske u svom današnjem obliku. Ovaj datum ostaje zapisan u nacionalnoj povijesti kao trenutak formalnog uspostavljanja jednog od najvažnijih državnih simbola, u jeku demokratskih promjena i težnji za samostalnošću.
Službena zastava, prepoznatljiva trobojnica s povijesnim hrvatskim grbom u sredini, postala je ne samo zakonsko državno obilježje, već i moćan simbol nacionalnog jedinstva i suvereniteta u presudnim vremenima za Hrvatsku.
Simbol suvereniteta i identiteta
Zastava se sastoji od tri jednako široke vodoravne pruge: crvene, bijele i plave boje, s Grbom Republike Hrvatske smještenim u sredini. Iako je trobojnica bila prisutna u različitim povijesnim kontekstima (prvi put se pojavila 1848. za bana Josipa Jelačića), usvajanje amandmana na Ustav u srpnju 1990. uklonilo je socijalistička obilježja, a konačni dizajn s krunom grba usvojen je u prosincu iste godine.
Ovaj svečani čin u Hrvatskom saboru označio je jasan otklon od prošlosti i potvrdu novog, neovisnog puta. Zastava je postala neizostavan dio proslava, ali i trenutaka tuge, prateći naciju kroz izazove Domovinskog rata i proces međunarodnog priznanja.
Dan ponosa i sjećanja
Dan usvajanja zastave prilika je za prisjećanje na put koji je Hrvatska prošla u ostvarivanju svoje neovisnosti. Od prvog podizanja povijesnog barjaka bez petokrake ispred Sabora u lipnju 1990., do službenog proglašenja današnjeg dizajna, svaki je korak bio prožet nadom i odlučnošću naroda.
Danas, dok se hrvatska trobojnica vijori diljem zemlje, podsjeća na temeljne vrijednosti države i žrtvu onih koji su sudjelovali u njezinom stvaranju. Nedavno je Hrvatski sabor proglasio 5. lipnja “Danom hrvatske zastave”, čime se dodatno naglašava njezina važnost za nacionalni identitet i povijest.
Kao trajni simbol slobode, zastava Republike Hrvatske i dalje povezuje naciju, nadahnjujući ponos kod građana u domovini i dijaspori.
D.G.
