U svijetu u kojem se sve više pitamo odakle dolazi hrana koju jedemo, hrvatska akvakultura daje jasan i odgovoran odgovor. Sustavno planirana, znanstveno utemeljena i strogo kontrolirana, akvakultura u Republici Hrvatskoj danas je strateška grana gospodarstva – ali i mnogo više od toga. Ona je oslonac lokalnih zajednica, čuvar okoliša i pouzdan izvor zdrave, kvalitetne hrane.
Strateška grana s jasnom vizijom
Prema Zakonu o akvakulturi, hrvatska akvakultura prepoznata je kao djelatnost od posebnog nacionalnog interesa. Taj status potvrđen je i donošenjem Nacionalnog plana razvoja akvakulture do 2027. godine (NPRA), koji postavlja jasne ciljeve:
- održiv rast proizvodnje
- otpornost na klimatske promjene
- jačanje konkurentnosti
- razvoj ruralnih i obalnih područja
- poticanje inovacija
Drugim riječima, rast koji ima smisla i koji ide ruku pod ruku s očuvanjem prirode i bioraznolikosti. Impresivan rast prate brojke koje govore same za sebe jer
Hrvatska akvakultura u posljednjem desetljeću bilježi snažan uzlet:
- +112 % rasta proizvodnje (2014. – 2024.)
- +160 % rasta vrijednosti proizvodnje
- Rekordna količina u 2024. godini: više od 29.300 tona
- Vrijednost proizvodnje: preko 200 milijuna eura u 2023., uz zadržavanje visoke razine i u 2024.
Ovaj rast prvenstveno se temelji na proizvodnji visokovrijednih proizvoda marikulture – lubina, komarče i plavoperajne tune, ali i na ponovnom uzletu slatkovodne akvakulture.
Od Jadrana do kontinenta – raznolikost hrvatskog uzgoja
U morskom uzgoju dominiraju:
- Lubin i komarča – uzgajani u suvremenim plutajućim kavezima, uz kontroliran uzgojni ciklus
- Plavoperajna tuna – jedan od najcjenjenijih proizvoda hrvatske akvakulture, gotovo u cijelosti izvožen na zahtjevna svjetska tržišta
Hrvatski uzgajivači kontinuirano ulažu u modernizaciju, prilagodbu tržištu i smanjenje troškova proizvodnje, uz istovremeno poštivanje najviših okolišnih standarda.
Školjkarstvo – tradicija, kvaliteta i zaštićeno podrijetlo
Dagnje i kamenice uzgajaju se na malim obiteljskim gospodarstvima, u čistim i kontroliranim morskim područjima. Poseban ponos hrvatske akvakulture su:
- Malostonska kamenica – prvi zaštićeni proizvod ribarstva u RH i prva europska plosnata kamenica s oznakom izvornosti u EU
- Novigradska dagnja – proizvod sa zaštićenom europskom oznakom izvornosti
Ove oznake nisu samo priznanje tradiciji, već i jamstvo kvalitete, sljedivosti i sigurnosti za potrošače.
Slatkovodna akvakultura – temelj ruralnog razvoja
Uzgoj šarana i pastrve ima ključnu ulogu u kontinentalnim područjima Hrvatske. Osim proizvodnje hrane, slatkovodna akvakultura:
- zapošljava lokalno stanovništvo
- doprinosi razvoju ruralnog turizma
- čuva biološku raznolikost
- održava vrijedna Natura 2000 staništa
Zahvaljujući ulaganjima, novim tehnologijama i mjerama koje provodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u posljednje tri godine bilježi se ponovni rast proizvodnje i vrijednosti u ovom segmentu.
Hrana kojoj vjerujemo
Proizvodi akvakulture prolaze stalni državni monitoring, od kakvoće vode do zdravstvene ispravnosti proizvoda. Upravo zato potrošači sve više biraju ribu i školjke iz uzgoja.
Trend je jasan:
- potrošnja proizvoda akvakulture po stanovniku kontinuirano raste
- u 2023. dosegnula je rekordnih 3,8 kg godišnje
- cilj za 2027. već je ostvaren – i sada ga treba zadržati
Poseban naglasak stavlja se na edukaciju potrošača, suradnju s vrtićima, školama i javnim ustanovama te razvoj kratkih lanaca opskrbe.
Ulaganja u održivu budućnost
Razvoj hrvatske akvakulture snažno je poduprt nacionalnim i europskim sredstvima, uz koordinaciju i provedbu od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva:
- više od 100 milijuna eura potpora do sada
- od čega preko 90 milijuna eura iz EU fondova
- ulaganja u nova uzgajališta, inovacije, okolišne mjere i otpornost na krize
U razdoblju 2021. – 2027. sektoru je na raspolaganju više od 63 milijuna eura javne potpore.
Biranjem hrvatske akvakulture podržavamo:
- kontrolirani uzgoj
- sljedivost „od vode do stola“
- sigurnu i nutritivno vrijednu hranu
- očuvanje okoliša
- radna mjesta u lokalnim zajednicama
Uzgajamo s razlogom – jedemo s povjerenjem.
Hrvatska akvakultura nije samo proizvodnja hrane. Ona je ulaganje u zdravlje, prirodu i budućnost.
