Ovogodišnji slučaj zabrane Adventa u Gornjem Vakufu Uskoplju samo je najočitiji i najrecentniji od niza incidenata koji pokazuju kako se u Bosni i Hercegovini narušava osjećaj sigurnosti i međunacionalnog poštovanja prema hrvatskoj zajednici.
Taj događaj, kada su inspekcija i policija uklonili blagdansku manifestaciju usred nje same, ostavio je dubok dojam ne samo kod lokalnih obitelji koje su se pripremale za zajedničko druženje, nego i kod šire zajednice koja ga doživljava kao simptom dubljih problema u društvu.
Taj je čin protumačen kao poruka da tradicija, zajedništvo i vidljiva prisutnost Hrvata nisu dobrodošli, čak i u vrijeme Adventa kada se slavi nadi i zajedništvu.
Rastući problem u državi
Književnik iz Uskoplja Josip Mlakić ocijenio je skandaloznim potez vlasti. “U Europi se teroristički činovi događaju na adventu, a nama šalju policiju naoružanu na djecu. O čemu mi pričamo i u kakvoj zemlji živimo? Ako je riječ o dozvolama, zašto nisu tražene dozvole u drugim slučajevima”, upitao se Mlakić.
Predsjednik Hrvatske republikanske stranke Slaven Raguž rekao je kako ovaj incident nije izoliran. “Žele raseliti hrvatska naselja preko širenja rudnika, sada se ne dopušta niti slavljenje Božića. Je li, kao što je bio slučaj nedavno u Žepču, problem što se zove Advent”, zapitao se predsjednik Republikanaca.
Uz taj događaj, ove godine zabilježeni su i drui incidenti koji upućuju na rastući problem u Bosni i Hercegovini, kao dio šire slike narušenog međunacionalnog povjerenja i osjećaja sigurnosti.
Na brdu Hum iznad Mostara, mjestu koje dominira gradskom panoramom i ostaje podsjetnik na kršćanski identitet i zajedničku povijest, križ je oštećen sprejem u snimljenom činu koji je izazvao zgražanje javnosti i osude političkih predstavnika Hrvata.
Taj križ, poznat kao Milenijski križ i podignut kao simbol kršćanstva i patnje kroz povijest, predstavlja puno više od fizičkog objekta, on je simbol identiteta hrvatske zajednice u Hercegovini.
Takvi napadi, pa makar bili izvedeni pojedinačnim činom obavijenim plaštom navodne umjetničke slobode, snažno odjekuju u kontekstu straha od poništavanja vidljivih obilježja zajednice i poticanja netrpeljivosti.
U središnjoj Bosni, jedan od potresnih primjera dogodio se u Busovači, malenom gradiću udaljenom sat i nešto od Sarajeva, gdje je obiteljsko slavlje uoči svadbe Plavčićevih, koji su iz Australije došli proslaviti najvažniji trenutak sa svojom djecom i rodbinom, prekinuo naoružani susjed.
On je, prema izjavama prisutnih, prijetio pištoljem i zahtijevao da se ugasi glazba, pozivajući se na datum godišnjice Srebrenice, a potom se vratio s oružjem. Sam čin prijetnje smrću i prekida svadbenog slavlja u dvorištu u kojem su bila djeca izazvao je strah i zahtjeve lokalne zajednice za konkretnim reakcijama nadležnih tijela.
Mržnja prema Hrvatima
Slična zabrinutost javnosti pojavila se i u Žepču, gdje su kod Šišine vode spaljene dviju zastave, one Republike Hrvatske i zastave hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Incident se dogodio u vrijeme velikog domoljubnog koncerta u Zagrebu, što je lokalna braniteljska organizacija ocijenila kao “izljev mržnje prema hrvatskom narodu”.
Čin spaljivanja zastava na privatnom posjedu, koji su mještani uredili za odmor putnika i prolaznika, dodatno je potaknuo rasprave o toleranciji i granicama izražavanja različitosti u društvu.
Ljetos, u osvit velike gospe, islamski radikal Sanin Musa najavio je dolazak tisuću muslimana vjernika koji bi u Širokom Brijegu trebali obaviti vjerski čin klanjanja namaza. To, samo po sebi, na prvu ne zvuči sporno, no dodajmo da u Širokom Brijegu nema domicilnih muslimana niti je ikada izgrađena džamija, a sam islam zabranjuje klanjanje na javnom mjestu ako za takvo što nema potrebe.
S obzirom na to da se najbliže džamije nalaze na manje od pola sata od Širokog Brijega, jasno da je u ovoj orkestriranoj najavi bilo svega osim ispoljavanja vjerskih osjećaja. Sama najava je, međutim, doživjela debakl, a u mjestu Jablanica nedaleko Mostara skupilo se tek 6 Musinih pristaša dok je on ‘zapeo’ na policijskom ispitivanju.
Ovi incidenti nisu nepovezani s ranijim napadima i vandaliziranjima spomenika i obilježja. Spomen-obilježja HVO-a u Pješčari kod Nove Bile, gdje je tijekom rata poginulo 68 hrvatskih branitelja, bila su mjesto provokacija, uključujući šaranje i govor mržnje, što je po mnogima dodatno narušilo osjećaj poštovanja prema stradalim braniteljima.
U širem kontekstu, ove epizode se nadovezuju na povijesnu i simboličku dinamiku odnosa u BiH. Godinama unazad postojala su mjesta konfliktnih sjećanja i naracija, od razaranja mostova pa do skrnavljenja spomenika.
Konfrontacija identiteta
U takvom okruženju, simboli kao što su križ na Humu ili zastave postaju fokus konfrontacija identiteta, a često i meta napada. Pritom događaji koji se danas tumače kao “vandalski” ili “sporadični” imaju tendenciju da se akumuliraju u osjećaj društvene fragmentacije i marginalizacije jedne od konstitutivnih zajednica.
Sve ovo, od Adventa u Uskoplju do incidenta u Busovači i spaljivanja zastava u Žepču, mora se promatrati kao dio šire slike. Ne radi se samo o pojedinačnim aktima vandalizma ili neprimjerenog ponašanja, nego o simptomima duboko ukorijenjenih izazova suživota i sigurnosti u Bosni i Hercegovini.
Ti izazovi, ako se ne rješavaju sustavno i kroz iskren dijalog institucija sa zajednicama, samo produbljuju osjećaj nepravde i nesigurnosti, ostavljajući trajne tragove u svakodnevnom životu ljudi koji u toj zemlji žele živjeti normalno, dostojanstveno i jednako kao i svi drugi.
