Kako je Tomašević ubio dvije muhe jednim udarcem: Evo gdje će smjestiti centar kojeg nitko neće

Nakon 24 godine, pročistač otpadnih voda prelazi gradskom poduzeću Vodoopskrba i odvodnja. Svoje planove u tom smjeru gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević obznanio je još u siječnju kada je na sjednicu Gradske skupštine uputio prijedlog raskida koncesijskog ugovora za pročistač otpadnih voda Grada Zagreba. Brzo nakon toga, Zagrebačka Gradska skupština prihvatila je zaključak o sklapanju sporazuma za izgradnju Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na treći stupanj, čime je omogućeno da investitor u pročistač bude Vodoopskrba i odvodnja.

“Imamo rok od samo šest mjeseci da noveliramo projektnu dokumentaciju za trenutni projekt koji se već pripremio. On je vrijedan milijardu i 800 milijuna kuna”, rekao je Tomašević tom prigodom. I zbilja, početkom kolovoza ove godine Zagrebačke otpadne vode d.o.o. (ZOV) su upravljanje pročistačem otpadnih voda predale Gradu Zagrebu, odnosno gradskom komunalnom društvu Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. (ViO). Time je završilo 24-godišnje razdoblje tijekom kojeg je ZOV uspješno upravljao postrojenjem temeljem Ugovora o koncesiji sklopljenog s Gradom Zagrebom 16. prosinca 2000.

Time je nastavak izgradnje pročistača otpadnih vodaotišao u drugačijem smjeru nego do sada: razvrgava se stari sporazum između Grada i koncesionara, a investitor u treći stupanj pročišćavanja postaje Vodoopskrba i odvodnja. Sukladno odluci Gradske skupštine Grada Zagreba iz siječnja ove godine, gradsko poduzeće “Vodoopskrba i odvodnja (ViO)” od 4. kolovoza 2024. godine preuzima posjed i upravljanje Centralnim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba, nakon što je on 24 godine bio pod upravljanjem privatnog koncesionara “Zagrebačke otpadne vode (ZOV)”, piše direktno.hr.

Zagreb donio odluku o jednostranom raskidu ugovora

Radi se o privatnoj koncesiji za koju je ugovor sklopljen još davne 2000. godine, a koja je prema ugovoru trebala trajati do prosinca 2028. godine, naveli su. Do prijenosa upravljanja na ViO dolazi upravo sada jer je Grad Zagreb u veljači ove godine donio odluku o jednostranom raskidu Ugovora četiri godine prije njegova isteka. Poštujući pravo Grada na jednostrani raskid Ugovora i prije njegova isteka ZOV je ostao konstruktivan i odgovoran partner i u procesu raskida suradnje.

ZOV je stoga uložio maksimalne napore da osigura uspješnu tranziciju i omogući da ViO u Ugovorom definiranom roku preuzme poslove upravljanja, kako bi građani i nadalje imali istu, visoku kvalitetu usluge, dodali su. “Bili smo odgovoran i konstruktivan partner Gradu Zagrebu tijekom proteklih gotovo četvrt stoljeća, ispunjavajući sve svoje ugovorne obveze. Tako smo pristupili i procesu prijevremenog raskida Ugovora i premda je bilo izazovno u šest mjeseci odraditi zaista kompleksan posao prijenosa poslova upravljanja pročistačem na gradsku komunalnu tvrtku zadovoljni smo što je i to uspješno odrađeno. ViO je preuzeo i naše zaposlenike koji su izvrsni u svom poslu pa vjerujemo da će se poslovi pročišćavanja otpadnih voda i nadalje obavljati jednako kvalitetno kao i do sada”, izjavio je direktor ZOV-a Thomas Sichla.

“Odlučili smo Gradskoj skupštini predložiti raskid ugovora kako bi se bez prepreka na tom zemljištu uz postojeći pročistač mogao izgraditi Centar za gospodarenje otpadom te kako bi se iz EU fondova mogao izgraditi treći stupanj pročistača otpadnih voda”, rekao je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba, prilikom preuzimanja pročistača od strane Zagrebačkih otpadnih voda.

Hrvaticu željnu ljubavi Srbi su mučki prevarili: Oteli ogromnu svotu novca, pazite da ne nasjednete

Računa na europsko sufinanciranje

Naime, raskidom koncesije Grad Zagreb dolazi u posjed strateški najbitnijeg gradskog zemljišta od milijun kvadratnih metara te preuzima radnike i postrojenje pročistača, što omogućuje lakši proces za izgradnju trećeg stupnja pročistača i prijavu na EU sufinanciranje. Cijena izgradnje trećeg stupnja pročistača iznosi 94 milijuna eura, pri čemu je europsko sufinanciranje projekta moguće ukoliko pročistačem upravlja javno, a ne privatno poduzeće. Od svih hrvatskih gradova jedino je Zagreb donedavno imao privatno poduzeće koje pruža uslugu pročiščavanja otpadnih voda, a novi Zakon o vodnim uslugama više ne omogućuje takav model za hrvatske gradove u budućnosti.

“Ne manje važno, analiza je pokazala da će Grad imati i financijske uštede od raskida jer bi raskid trebao koštati manje nego ostajanje u ugovoru do kraja 2028. godine. Uz to, preuzimanje zemljišta na kojem je pročistač omogućava Gradu da bez odlaganja krene u izgradnju Centra za gospodarenje otpadom čija je lokacija u Prostornom planu određena upravo na ovom zemljištu koje je dosad bilo pod privatnom koncesijom. Izgradnja Centra za gospodarenje otpadom je planirana do 2028. godine, što će omogućiti zatvaranje odlagališta Jakuševec”, pojasnio je gradonačelnik Tomašević.

I na ovaj način Tomašević, koji je, inače, obećao u prvom mandatu zatvoriti Jakuševec, a zatim priznao da to nije ostvario, nastavlja udarati temelje za izgradnju centra za gospodarenje otpadom u Zagrebu, protiv kojeg je nekada i sam prosvjedovao, a ekološkim udrugama iz kojih je i sam potekao nije ostavio prostora za drugo osim da nastave prosvjede, kao što su to radili i za vrijeme prošle administracije. Ali kritike na račun projekta dolaze i iz političkih sfera.

‘Projekt nije niti dizajniran za kružno gospodarenje otpadom’

“Umjesto kompletiranja gradskog sustava za kružno gospodarenje otpadom iz kojeg izlaze kompost i sekundarne sirovine, gradonačelnik nam nakon 30 mjeseci obnašanja dužnosti dolazi s prijedlogom za koji po njegovoj najavi treba pet godina, a realno niti deset nije dovoljno”, kazao je ranije za portal Direktno Slaven Dobrović, član Skupštine Grada Zagreba iz redova Domovinskog pokreta i bivši ministar zaštite okoliša i energetike.

“Projekt koji košta astronomskih 140 milijuna eura te koji nije niti dizajniran za kružno gospodarenje otpadom jer se u dobrom dijelu kapaciteta radi o obradi smeća, odnosno pomiješanih ostataka tvari, službenim rječnikom miješanog komunalnog otpada. Takav centar bi naravno loše djelovao na građane iz Resnika i ostalih obližnjih naselja jer kad god se obrađuje smeće, štetnih i neugodnih emisija nužno ima. Centri Marišćina kod Rijeke i Kaštijun kod Pule, iako su zatvorenog tipa što se tiče procesa obrade, neugodne emisije su redovita realnost”, dodao je.

*Tekst je nastao u okviru projekta ”Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.