Ekonomski analitičar i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić u gostovanju na N1 televiziji upozorio je na to da su inflacija i rast cijena hrane i usluga posljedica dugogodišnjih pogrešnih ekonomskih politika koje se provode još od 2016. godine, piše index.hr.
Prema njegovim riječima, inflacija je prije svega rezultat neravnoteže između domaće ponude i potražnje. Kako Hrvatska nema dovoljno vlastite proizvodnje, višak potražnje nadoknađuje se uvozom, koji je u pravilu skuplji – osobito u razdobljima kad se kupuje „u nuždi“, poput turističke sezone i božićnih blagdana. Upravo tada, naglašava Jurčić, cijene redovito ciklički rastu.
Ističe kako su cijene u Hrvatskoj, zbog ovisnosti o uvozu i slabe proizvodnje, više nego u većem dijelu Europske unije. U takvim okolnostima, kaže, prosječna plaća trebala bi iznositi između 2000 i 2220 eura, dok bi mirovine morale biti oko 1000 eura. Budući da to nije slučaj, Hrvatska danas ima veliki broj siromašnih i građana na rubu siromaštva.
Jurčić upozorava na to da se zemlja nalazi u začaranom krugu u kojem sama generira inflaciju jer nema uređena tržišta, uključujući i tržište rada. Rast cijena usluga povlači zahtjeve za većim plaćama, no te plaće ponovno ne prate rast troškova života, što dovodi do stalnog „lovljenja“ između cijena i primanja. Takav sustav, smatra, nema veze sa slobodnim tržištem jer ne postoji jasna priprema, strategija ni dugoročna ekonomska politika.
Posebno problematičnim smatra pad poljoprivredne proizvodnje od 14 posto, i to unatoč velikim financijskim potporama i sredstvima iz Plana oporavka i otpornosti. Ključno pitanje, ističe, jest gdje je taj novac završio i u što je zapravo uložen. Hrvatska i dalje uvozi osnovne prehrambene proizvode, dok se domaća proizvodnja gasi, uz poruku dijela javnosti da će se, ako domaći radnici ne žele raditi, jednostavno – više plaćati.
Jurčić tvrdi da je u Hrvatskoj na snazi reagirajuća politika koja, umjesto rješenja, često proizvodi dodatne probleme. Podsjeća kako su nakon ulaska u Europsku uniju pale i industrijska i poljoprivredna proizvodnja, jer domaće kompanije nisu mogle konkurirati znatno razvijenijim i efikasnijim europskim tvrtkama. Tako danas Hrvatska uvozi meso, mlijeko i povrće iz industrijski snažnijih zemalja.
Na kraju se osvrnuo i na promjenu globalnih ekonomskih trendova. Dok su Europa i SAD desetljećima promovirali slobodno tržište jer su u njemu imali prednost, danas – suočeni s jačanjem Kine – sve više odstupaju od tog modela. Kad su se takva upozorenja ranije iznosila u Hrvatskoj, kaže Jurčić, etiketirana su kao socijalistička, i to najčešće od onih koji, kako zaključuje, ekonomiju najmanje razumiju, piše index.hr.
