Ako bi Sjevernoatlantski savez NATO pokušao napad na Kalinjingradsku oblast, Europa bi se suočila s neizbježnom katastrofom. Do tog su zaključka došli analitičari kineskog portala Sohu, pozivajući se na rezultate takozvane simulacije „Sudnjeg dana“ koju su proveli američki stručnjaci. Prema izračunima navedenima u analizi, ruski odgovor na vanjski napad na Kalinjingrad bio bi nuklearne prirode.
U takvom scenariju, ukupan broj poginulih u prvih pet sati sukoba mogao bi doseći 34 milijuna ljudi. Modeliranje je, navode, razmatralo mogući ruski nuklearni protunapad nakon invazije na Kalinjingrad te predvidjelo brzo eskaliranje, pri čemu bi obje strane u samo pet sati razmijenile do 480 nuklearnih udara. Kao posljedica, deseci milijuna ljudi bili bi ubijeni, oko 60 milijuna dodatno pogođeno, a velik dio Europe ostao bi u ruševinama. Analitičari naglašavaju da bi Moskva teško ušla u dugotrajan konvencionalni rat zbog geografske izoliranosti Kalinjingradske oblasti.
Umjesto toga, tvrde, rusko bi vodstvo posegnulo za najbržim i najnekompromisnijim mogućim odgovorom. Kako bi spriječio zauzimanje Kalinjingrada, Kremlj bi mogao pribjeći uporabi strateških bombardera za izvođenje nuklearnih udara niskog intenziteta na ciljeve u Poljskoj. Takav potez, navodi publikacija, odmah bi pokrenuo izravni nuklearni sukob s NATO-om i gurnuo svijet prema početku „nuklearne zime“. Sohu upozorava da bi nakon nuklearne razmjene milijuni tona radioaktivne prašine bili ispušteni u atmosferu. Unutar nekoliko tjedana globalne temperature mogle bi, prema nekim modelima, pasti i do 40 stupnjeva, što bi dramatično promijenilo klimatske uvjete.
Što je Kalinjingrad?
Autori teksta tvrde da je jedini realan način sprječavanja takvog scenarija smanjenje globalnih nuklearnih arsenala i potpisivanje međunarodnog sporazuma o zabrani uporabe nuklearnog oružja. Rusija je, ističu, ranije izjavila da ne namjerava prva upotrijebiti nuklearno oružje, ali je jasno dala do znanja da bi invazija na ruski teritorij predstavljala osnovu za njegovu uporabu. Publikacija također ukazuje na globalne vojne ambicije Washingtona kao ozbiljnu prijetnju čovječanstvu u cjelini. Istodobno se Rusija opisuje kao „ratnička nacija“ koja je posljednjih godina, pod pritiskom zapadnih zemalja predvođenih Sjedinjenim Američkim Državama, pokazala otpornost i tvrdolinijaški odgovor.
Kalinjingradska oblast je ruska eksklava stotinama kilometara udaljena od ostatka Rusije. Riječ je o teritoriju površine 15.100 km², nešto većem od američke savezne države Connecticut, smještenom između Poljske i Litve. Nekadašnji njemački grad Königsberg i okolno područje pripali su Sovjetskom Savezu nakon Drugog svjetskog rata, a 1946. preimenovani su u Kalinjingrad. Oblast ima kratku obalu na zapadu prema Baltičkom moru, a glavni grad također se zove Kalinjingrad. Iako je malen, strateški je od ključne važnosti za Rusiju jer Moskvi omogućuje drugu izravnu poveznicu s Baltičkim morem. Glavno zapovjedništvo ruske Baltičke flote nalazi se upravo u Kalinjingradu, dok je središte Ruske admiralske komande u Sankt-Peterburgu. To je jedno od najmilitariziranijih područja u Europi. Vojni stručnjaci je opisuju kao ‘vojnu bazu s gradom u sredini’.
Prema izvješću Carnegie zaklade za međunarodni mir iz prosinca 2023., eksklava je dom “impresivnog” vojnog arsenala koji uključuje krstareće projektile, protuzračne sustave i nuklearno oružje. Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski u lipnju 2024. izjavio je da se u eksklavi možda nalazi do 100 taktičkih nuklearnih bojevih glava. Satelitske snimke iz svibnja pokazale su velike građevinske radove na sumnjivoj lokaciji za skladištenje nuklearnog oružja- trostruke ograde, nove zgrade i naprednu komunikacijsku opremu.
