Američki predsjednik Donald Trump pohvalio je novu klasu svojih „bojnih brodova“, nazvanih po njemu, kao „100 puta snažnije od bilo kojeg bojnog broda ikad izgrađenog“. Brodovi će se, rekao je Trump prilikom njihova predstavljanja, suprotstaviti „svima“. Sjedinjene Države nisu koristile “bojne brodove“ još od povlačenja plovila klase Iowa početkom 1990-ih, međutim Trump je javno razmatrao povratak bojnim brodovima iz 20. stoljeća te izjavio da će osobno sudjelovati u dizajnu novog plovila. Napominjemo, američki predsjednik je ranije kritizirao američke ratne brodove kao estetski neprivlačne.
Bojni brodovi klase Trump, s posadom od 850 članova, bit će središnji element Trumpove “Zlatne flote“ naprednih plovila. Mornarica je ovog mjeseca najavila i novi niz manjih borbenih brodova temeljenih na obalnoj straži SAD-a i njezinim brodovima klase Legend (nacionalni sigurnosni rezači), kao dio hvaljene nove “flote“. Trumpova administracija je objavila da će Mornarica kupiti do 25 takvih plovila, od kojih će se prvo zvati USS Defiant.
Izgradnja bi trebala započeti početkom 2030-ih, a brod će postati zapovjedni brod mornarice, navodi vlada dok bi trošak po brodu vjerojatno će iznositi nekoliko milijardi dolara. “Bojni brod klase Trump bit će najveći, najsmrtonosniji, najsvestraniji i najljepši ratni brod na bilo kojem oceanu svijeta“, izjavio je ministar mornarice John Phelan prilikom predstavljanja dizajna.
Usporedba s kineskim i ruskim flotama
Ruska površinska flota općenito se smatra znatno slabijom od njezinih podmornica, koje su često vrlo nevidljive, teško ih je otkriti i mogu izvoditi napade s vrlo velikih udaljenosti. Kina pak trenutačno raspolaže najvećom mornaricom na svijetu po broju brodova. Ta azijska velesila je dugo ulagalа u svoju brodograđevnu industriju, dok je sposobnost SAD-a da proizvodi brodove već dugo opterećena kašnjenjima i prekoračenjima troškova. Američka mornarica, iako iznimno snažna, razvučena je diljem svijeta, navodi Newsweek.
Analitičari ističu da se mogu povući određene usporedbe između novonastajuće klase Trump i sovjetskih nuklearnih teških raketnih krstarica klase Kirov te kineskih razarača tipa 055.
“No oba su ta broda odgovor na američku nadmoć u nosačima zrakoplova. U suštini, ovaj bi bojni brod nadmašio plovila za koja američka mornarica već ima superiorna rješenja, a koja je učinkovitije suzbijati zračnom snagom i podmornicom“, rekao je Frederik Mertens, strateški analitičar iz nizozemskog think tanka TNO.
Hipersonično oružje
SAD ima 11 nosača zrakoplova, uključujući najveći na svijetu – Gerald R. Ford. Taj nosač i njegova udarna skupina tjednima su prisutni uz obale Venezuele dok Trumpova administracija nastavlja vršiti pritisak na Caracas i venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura. Novi brodovi klase Trump moći će, prema nedavno objavljenim informacijama Mornarice, pogađati ciljeve na udaljenostima 80 puta većim od onih koje mogu dosegnuti sadašnja plovila.
Mornarica navodi da će koristiti velike vertikalne lansirne sustave za projektile (LMVLS) kako bi “izvodila dalekometne hipersonične udare na strateške ciljeve na kopnu koji su nedostupni postojećoj floti“. Hipersonično oružje putuje brzinama od najmanje pet puta većim od brzine zvuka. Novo najavljeno veliko površinsko borbeno plovilo, duljine oko 268 metara, moći će također lansirati nuklearno sposobne krstareće projektile, kao i koristiti visokosnažne lasere i topove, prema navodima Mornarice. Mnoge od tih tehnologija još su u razvoju. Klasa Trump bit će više nego dvostruko veća od razarača s vođenim projektilima klase Zumwalt, koji su trenutačno najveći površinski borbeni brodovi u američkoj mornarici, prema USNI Newsu. Put financiranja novih bojnih brodova još nije jasan.
S druge strane, Peking je prošlog mjeseca proslavio porinuće Fujiana, najnaprednijeg nosača zrakoplova u svojoj floti od tri broda koji je opremljen elektromagnetskim katapultima za lansiranje zrakoplova. Rusija i Kina već posjeduju hipersonično oružje, dok ga SAD trenutačno još ne uvodi u operativnu uporabu. Moskva je od ranih tjedana invazije na Ukrajinu, započete 24. veljače 2022., povremeno ispaljivala hipersonične projektile na ciljeve u toj zemlji, navodi Newsweek.
Kakva je situacija s hrvatskom mornaricom
I dok Hrvatska ratna mornarica nije ni blizu ulaganjima koje izdvajaju za svoje mornarice svjetske velesile kojima je to osim pitanja prestiža i stvar opstanka u ovim vrlo zanimljivim vremenima, nužno je navesti kako se u našu mornaricu počelo znatnije ulagati posljednjih godina. Odgovor o tome u kakvom je stanju Hrvatska ratna mornarica dobili smo relativno nedavno od resornog Ministarstva obrane, te ga prenosimo u cijelosti.
“Za provedbu ustavne zadaće zaštite suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, Hrvatska ratna mornarica u svom sastavu ima oko 1500 pripadnika, 17 brodova s borbenim sposobnostima, sedam pomoćnih brodova i 22 gumene brodice te mobilne obalne lansere za protupovršinsko ratovanje. Što se tiče aktualnih projekata modernizacije Hrvatske ratne mornarice možemo Vas izvijestiti kako je ključan projekt za HRM nabavka višenamjenskih korveta sposobnih za provedbu zadaća pomorskog ratovanja kao što je protupovršinsko, protupodmorničko i protuzračno ratovanje. Planirana je i nabava novih obalnih radara u komercijalnoj i vojnoj izvedbi; protuminske opreme u modularnoj izvedbi; novih protubrodskih raketnih sustava za mobilne obalne lansere te modernizacija komunikacijskih sustava kao podloga suvremenog načina umreženog ratovanja. U tijeku je izrada taktičkih studija za predmetne projekte”, naveli su u svojem odgovoru.
Na pitanje kakva je međunarodna suradnja, odgovorili su sljedeće: “Vezano uz sudjelovanje u zajedničkim vježbama te misijama i operacijama diljem svijeta zajedno s drugim mornaricama u okviru NATO saveza, možemo Vas izvijestiti da pripadnici HRM-a sudjeluju u planiranim NATO aktivnostima na moru, uključujući pomorske vježbe poput NEPTUN STRIKE, ADRIATIC PARTNERSHIP i ADRION (regionalna vojno-pomorska suradnja sa zemljama uz Jadran i Jonsko more). Također, pripadnici HRM-a sudjeluju u NATO snagama i operacijama, konkretno: s timom protuminskih ronitelja sudjeluju u stalnim NATO protuminskim snagama grupe 2 u Mediteranu te dva puta godišnje u operaciji „Sea Guardian“ s raketnom topovnjačom Vukovar i Dubrovnik. Također, kada se u Jadranu nalaze saveznički brodovi, dogovaraju se i zajedničke vježbe ovisno o potrebama i karakteru misije brodova”, stoji u njihovom odgovoru.

