Nakon višemjesečnih upozorenja da bi Sjedinjene Američke Države mogle pokrenuti vojnu akciju kako bi zaustavile nasilje nad kršćanima u Nigeriji, predsjednik Donald Trump objavio je na Božić da je upravo to i učinio, izvevši napad na teroriste Islamske države na sjeverozapadu zemlje.
Američko zapovjedništvo za Afriku (AFRICOM) priopćilo je da je izvelo napade u državi Sokoto, koja na sjeveru graniči s Nigerom, “u koordinaciji s nigerijskim vlastima”. Prva procjena AFRICOM-a je da je “ubijeno više terorista ISIS-a u njihovim kampovima“, stoji u priopćenju za javnost. Nigerijsko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da su dvije zemlje koordinirale napad, a jedan predsjednički savjetnik izjavio je da su SAD i Nigerija “na istoj strani u borbi protiv terorizma”.
Detalji o napadu još uvijek izlaze na vidjelo. Akcija je uslijedila nakon što je Trump zaprijetio obustavom pomoći Nigeriji zbog nasilja nad kršćanima, čak pozvavši u studenom svog ministra obrane da “pripremi moguće akcije” protiv najmnogoljudnije afričke nacije. No, stvarnost na terenu je složenija nego što sugerira Trumpova karakterizacija, rekli su stručnjaci i analitičari za CNN tijekom ove godine. I kršćani i muslimani – dvije glavne religijske skupine u zemlji s više od 230 milijuna stanovnika – žrtve su napada radikalnih islamista, tvrde oni. Evo što trebate znati.
Breaking
US President Donald Trump has conducted a precision attack on terrorist formations in Nigeria, as Nigerian Government confirms consent and partnership. pic.twitter.com/lmmtBECQ4H
— Mr Swanky (@UyoobongUdofia) December 26, 2025
Godine nasilja
Nigerija se godinama bori s duboko ukorijenjenim sigurnosnim problemima potaknutim različitim čimbenicima, uključujući religijski motivirane napade. Zemlja ima podjednak broj kršćana – koji su pretežno na jugu – i muslimana, koji su uglavnom koncentrirani na sjeveru. Godine 2012. islamistička skupina Boko Haram izdala je ultimatum naređujući kršćanima u sjevernoj regiji da odu, dok je pozvala muslimane s juga da se “vrate” na sjever. Većina ciljanih ubojstava posljednjih godina dogodila se upravo na sjeveru.
Sigurnosni analitičari kažu da je meta napada mogla biti Lakurawa, manje poznata skupina istaknuta u sjeverozapadnim državama. Lakurawa je ove godine postala sve smrtonosnija, često napadajući udaljene zajednice i sigurnosne snage te se skrivajući u šumama između država, izvijestio je Reuters. U siječnju su nigerijske vlasti proglasile tu skupinu terorističkom organizacijom i zabranile njezino djelovanje u cijeloj zemlji.
Promatrači kažu da drugi nasilni sukobi proizlaze iz komunalnih i etničkih napetosti, kao i sporova između poljoprivrednika i stočara oko ograničenog pristupa zemlji i vodi. “Regija u kojoj se napad dogodio pod dominacijom je kriminalnih bandi koje teroriziraju ruralna sela i gradove, uz određenu prisutnost ISWAP-a (odmetnute skupine Boko Harama poznate kao Islamska država u provinciji Zapadna Afrika), ali ne specifično u Sokotu – gdje je izvršen napad američke vlade”, rekao je u petak za CNN Oluwole Oyewale, afrički sigurnosni analitičar sa sjedištem u Dakaru.
Složeni problemi u Nigeriji
Američki napad mogao bi “poremetiti operacije ISIS-a u kratkom roku, ali dugoročni problemi koji okružuju nasilje u Nigeriji su iznimno složeni”, rekao je vojni analitičar CNN-a i umirovljeni pukovnik američkog ratnog zrakoplovstva Cedric Leighton, ukazujući na ekonomske faktore. “Ovakvi napadi funkcioniraju samo ako su dio šire kampanje, a ovdje tu širu kampanju ne vidimo.”
Jesu li u dugogodišnjem nasilju ubijani kršćani? Da, iako je to samo dio šire slike, navodi CNN. John Joseph Hayab, pastor koji vodi Kršćansko udruženje Nigerije (CAN) u sjevernoj regiji zemlje, slaže se s Trumpovom tvrdnjom o “sustavnim ubojstvima kršćana” na tom području.
Razmjeri ubojstava smanjili su se u posljednje dvije godine, rekao je. Međutim, ove je godine zabilježen niz napada visokog profila u pretežno kršćanskim enklavama na sjeveru, što je privuklo međunarodnu pozornost i osudu. U travnju su naoružani napadači, za koje se vjeruje da su muslimanski stočari, ubili najmanje 40 ljudi u većinski kršćanskom poljoprivrednom selu. Dva mjeseca kasnije više od 100 ljudi masakrirano je u Yelwati, uglavnom kršćanskoj zajednici u jugoistočnoj državi Benue, prema podacima Amnesty Internationala.
Ubojstva su postala važna tema među dijelovima kršćanske evangeličke desnice u SAD-u. U kolovozu je senator Ted Cruz iz Teksasa predstavio nacrt zakona kojim se traže sankcije protiv Nigerije zbog navodnih kršenja vjerskih sloboda.
Što je s muslimanskim žrtvama?
Muslimani su također žrtve ciljanih napada islamističkih skupina koje žele nametnuti svoje ekstremno tumačenje islamskog zakona. Najmanje 50 vjernika ubijeno je u kolovozu kada su naoružani napadači napali džamiju u sjeverozapadnoj državi Katsina, a mnoge slične brutalne napade u muslimanskim zajednicama izveli su Boko Haram i druge naoružane skupine na sjeveru.
“Da, ove (ekstremističke) skupine su, nažalost, ubile mnogo kršćana. Međutim, one su također masakrirale desetke tisuća muslimana“, rekao je Bulama Bukarti, nigerijski zagovornik ljudskih prava specijaliziran za sigurnost i razvoj. Dodao je da napadi na javnim mjestima nerazmjerno štete muslimanima, jer te radikalne skupine djeluju u pretežno muslimanskim državama.
Ono malo dostupnih podataka također ne podupire Trumpove tvrdnje da su kršćani nerazmjerno ciljani. Od više od 20.400 civila ubijenih u napadima između siječnja 2020. i rujna 2025., 317 smrtnih slučajeva bilo je u napadima usmjerenim na kršćane, dok je 417 bilo u napadima usmjerenim na muslimane, prema podacima grupe za praćenje kriza ACLED (Armed Conflict Location & Event Data).
Organizacija nije uključila vjersku pripadnost za veliku većinu ubijenih civila. Oyewale je rekao da Trumpovo “binarno uokvirivanje problema kao napada usmjerenih na kršćane ne rezonira sa stvarnošću na terenu”. Nigerija je već podijeljena duž političkih i vjerskih linija, rekao je Oyewale, dodajući da retorika američkog predsjednika “uvelike doprinosi otvaranju pukotina podjela koje već postoje u zemlji”.
WARNING: GRAPHIC CONTENT
At least five worshippers were killed and 35 others injured when a suspected suicide bomber detonated an explosive inside a mosque in Maiduguri, the capital of Nigeria’s Borno state, during evening prayers, police said https://t.co/GUrqhohneD pic.twitter.com/btvF7ec9oY— Reuters (@Reuters) December 25, 2025
Što kažu vlasti?
U studenom je Trump proglasio Nigeriju “zemljom od posebne zabrinutosti” prema američkom Zakonu o međunarodnim vjerskim slobodama, što sugerira da je njegova administracija utvrdila da je Nigerija sudjelovala u ili tolerirala “sustavna, trajna i teška kršenja vjerskih sloboda”.
No, nigerijska vlada odbacila je tvrdnje da ne čini dovoljno da zaštiti kršćane od nasilja. U to je vrijeme nigerijski predsjednik Bola Tinubu izjavio da “karakterizacija Nigerije kao religijski netolerantne ne odražava našu nacionalnu stvarnost”. Međutim, nekoliko stručnjaka i analitičara reklo je za CNN kako vjeruju da vlada mora bolje zaštititi sve građane, jer masovna ubojstva pogađaju ljude bez obzira na njihovu religiju ili podrijetlo.
Tinubu još nije javno komentirao napad od četvrtka, ali je ranije tog dana podijelio božićnu poruku na društvenim mrežama. “Ostajem predan tome da učinim sve što je u mojoj moći kako bih učvrstio vjersku slobodu u Nigeriji i zaštitio kršćane, muslimane i sve Nigerijce od nasilja“, napisao je.
