Bosna i Hercegovina je zemlja tri naroda i tri religije. Tamošnji Hrvati uglavnom su katolici, Srbi pravoslaci, a Bošnjaci muslimani. Stoga je zanimljiv taj vjersko-nacionalni mozaik koji ovu zemlju čini posebnom s obzirom na to da su sve tri zajednice i ustavotvorne.
Dogodi se tako, s vremena na vrijeme, da se poklope neki vjerski datumi kod jedne i druge (ili treće zajednice). Naprimjer, muslimani slave Bajram dok je istovremeno kod pravoslavaca Vaskrs.
Jedno takvo poklapanje dogodilo se i ovih dana, na sam Božić, 25. prosinca. Dok su katolici slavili Božić i u smiraj dana se družili sa svojim obiteljima, muslimani su obilježili mubarek noć. No, što je to?
Noć želja
U skladu s Takvimom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, sinoć je s nastupanjem vjerskog obreda akšam-namaza obilježena i Lejletur-regaib, mubarek noć koju vjernici tradicionalno nazivaju i Noći želja. Riječ je o jednoj od posebnih noći u islamskom kalendaru koja se doživljava kao vrijeme nade, duhovne obnove i osobnog preispitivanja.
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Kopar Samir ef. Jusić istaknuo je kako Lejletur-regaib podsjeća vjernike da sama želja nije dovoljna ako ne preraste u dovu praćenu konkretnim djelovanjem. U izjavi za Agenciju MINA naglasio je kako je, prema riječima poslanika Muhammeda, a.s., dova “oružje vjernika”, koje ne smije ostati samo puka molba bez osobne odgovornosti.
Prema njegovim riječima, dova predstavlja snažnu i duboku vezu između čovjeka i Boga, putem koje se ne samo izražavaju želje i očekivanja, nego se postiže unutarnji mir, jača duhovna stabilnost i potiče promjena vlastitog stanja. Lejletur-regaib, dodao je, nije samo noć traženja, nego i noć u kojoj se vjernik suočava sa sobom i svojim djelima.
Govoreći o vlastitom iskustvu života u Sloveniji, Jusić je naveo primjer društvene odgovornosti i zajedničkog djelovanja, ističući kako čistoća i uređenost ne proizlaze iz same želje, nego iz organiziranog rada i osobnog angažmana. U tom je kontekstu podsjetio na poruku islama o čistoći kao sastavnom dijelu vjere, naglašavajući potrebu da se vjerske vrijednosti ne zadržavaju samo na riječima.
Posebno je naglasio kako dova u mubarek noćima ima iznimnu snagu, ali da njezina suština leži u promjeni čovjeka koji dovu upućuje. Lejletur-regaib, kako je rekao, uči ravnoteži između oslanjanja na Boga i osobne odgovornosti, jer se istinska nada ostvaruje tek onda kada je prati spremnost na djelovanje.
Lejletur-regaib obilježava se u mjesecu redžebu, sedmom mjesecu hidžretskog, lunarnog kalendara, a tradicionalno se dočekuje uoči prvog petka tog mjeseca. Uz Lejletur-regaib, muslimani u redžebu obilježavaju i Lejletul-mi’radž, još jednu mubarek noć posebnog duhovnog značenja.
Koliko muslimana živi u BiH?
Sam naziv “regaib” potječe iz arapskog jezika i označava želju, obilno darivanje i Božju milost. Upravo zbog tog značenja mnogi muslimani diljem svijeta ovu noć koriste za dodatne ibadete, dove i zahvalu Bogu, podsjećajući se na vrijednosti vjere, nade i osobne odgovornosti.
Inače, po popisu stanovništva koji je u toj zemlji posljednji put održan 2013. godine u BiH je živjelo oko 1.8 milijuna stanovnika koji su se vjerski izjasnili kao muslimani.
Danas je ta brojka vjerojatno nešto manja s obzirom na to da se zbog ekonomske krize u zemlji koja je gotovo permanentna velik broj ljudi iselio u zapadne zemlje, napose Austriju i Njemačku, koje su u međuvremenu ‘omekšale’ kriterije za radnu snagu koja ima putovnicu BiH.
