Kako bi se spriječilo da ruski predsjednik Vladimir Putin pokuša napasti bilo koju članicu NATO-a, presudno je snažno ojačati Ukrajinu, poručio je glavni tajnik Saveza Mark Rutte.
Naglasio je da takva strategija podrazumijeva i veća izdvajanja za obranu unutar samog NATO-a. Prema njegovim riječima, kombinacija snažne Ukrajine i povećanih obrambenih ulaganja država članica učinila bi Savez dovoljno moćnim da se obrani, čime bi se smanjila svaka mogućnost da se Putin odluči na napad.
Rutte je podsjetio kako je NATO već ranije upozorio da se mora pripremati za ratne scenarije razmjera kakve su doživjele prethodne generacije, uključujući djedove i pradjedove današnjih Europljana.
Ne slažu se svi
S takvom procjenom, međutim, ne slaže se njemački ministar obrane Boris Pistorius. On je izrazio skepsu prema mogućnosti izbijanja sveobuhvatnog rata između Rusije i NATO-a, smatrajući da takav scenarij trenutačno nije izgledan.
Podsjećamo, Rusija je pokrenula sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. godine, čime je započeo, prema zapadnom tumačenju, najveći oružani sukob u Europi od Drugog svjetskog rata. Od tada su milijuni ljudi raseljeni, a broj civilnih i vojnih žrtava i dalje raste. Ukrajina se od početka rata oslanja na vojnu, financijsku i političku potporu zapadnih saveznika, među kojima ključnu ulogu imaju zemlje članice NATO-a i Europske unije. Ta je potpora bila presudna za obranu ukrajinskog teritorija, ali i za dugoročno jačanje obrambenih kapaciteta zemlje.
S druge strane, Rusija redovito upozorava da širenje NATO-a i vojna pomoć Ukrajini predstavljaju prijetnju njezinoj nacionalnoj sigurnosti, što Kremlj koristi kao jedno od glavnih opravdanja za ratne operacije. Zapadne zemlje te tvrdnje odbacuju i ističu pravo Ukrajine na samostalne sigurnosne odluke. Rat u Ukrajini ima i šire posljedice po europsku i globalnu sigurnost, uključujući energetsku stabilnost, opskrbu hranom i odnose između velikih sila. Zbog toga se sukob često opisuje kao ključni sigurnosni izazov za Europu u 21. stoljeću.
