Benjamin Netanyahu je pojačao pritisak na Keira Starmera i Donalda Trumpa da priznaju bivši britanski protektorat u pokušaju da se bore protiv terorizma na Bliskom istoku.
Izraelski premijer jednostrano je priznao spornu državu Somaliland, koja se smatra ključnom u borbi protiv prijetnje Hutija u Crvenom moru i Adenskom tjesnacu, gdje Huti teroristi koje sponzorira Iran napadaju brodove.
To znači da je Izrael prva zemlja koja je službeno priznala Somaliland nakon što je proglasila neovisnost prije 34 godine 1991. Samo je Etiopija prethodno imala sporazum s nepriznatom državom na Rogu Afrike.
Dolazi u trenutku kada je američki predsjednik Trump pod pritiskom da prizna otcijepljenu afričku državu, koja je proglasila neovisnost od Somalije 1991., nakon žestokog građanskog rata, a Ujedinjeno Kraljevstvo pod pritiskom da slijedi taj primjer.
G. Netanyahu, koji je pokrenuo napade na Hutije u regiji, rekao je da je odluka o priznavanju Somalilanda “u duhu Abrahamovog sporazuma”.
G. Netanyahu je čestitao predsjedniku Somalilanda Abdirahmanu Mohamedu Abdullahiju, poznatom kao Abdirahman Cirro, u video pozivu, hvaleći njegovo “vodstvo i predanost promicanju stabilnosti i mira” i pozivajući ga da posjeti Izrael.
Dodao je: “Država Izrael planira odmah proširiti svoje odnose s Republikom Somaliland kroz opsežnu suradnju u poljima poljoprivrede, zdravstva, tehnologije i gospodarstva.”
Izvor iz izraelske vlade potvrdio je za The Independent da je taj potez bio nastavak napora da se “uhvati u koštac s Iranom i njegovim saveznicima u regiji”, uključujući Hutije.
Somaliland je stekao neovisnost od Ujedinjenog Kraljevstva 26. lipnja 1960., ali nekoliko dana kasnije, 1. srpnja 1960. ujedinio se sa susjednom bivšom talijanskom kolonijom kako bi stvorio Somaliju.
Nakon tri desetljeća građanskog rata i brutalnosti, gdje je engleski bio zabranjen u školama, a tisuće ljudi iz Somalilanda bile prisiljene pobjeći, bivši britanski protektorat ponovno je proglasio neovisnost 1991. i od tada vodi svoje poslove.
Ujedinjeno Kraljevstvo, pod bivšim premijerom Davidom Cameronom, približilo se formalnom priznanju 2012., ali je pristalo prvo pričekati priznanje od afričkih država.
Protivljenje priznanju Somalilanda došlo je od demokratskih administracija predvođenih Barackom Obamom i, u novije vrijeme, Joeom Bidenom, koji su obojica snažno stali uz somalijske zahtjeve nad teritorijem.
To je unatoč zabrinutosti da je Somalija ostala nestabilna i da je bila središte piratstva i terorističkih aktivnosti, dok je Somaliland želio biti saveznik sa zapadnim interesima i uspješno je održao demokratske izbore.
Trump je, međutim, zauzeo drugačije stajalište jer se luka Berbera u Somalilandu smatra ključnom bazom za borbu protiv piratstva i terorističkih napada u Crvenom moru i Adenskom tjesnacu.
Očekuje se da će Netanyahuov potez promijeniti ravnotežu diplomatske moći na Rogu Afrike i prijeti dodatnom izolacijom Somalije.
Jedan od najjačih zagovornika priznanja Somalilanda je bivši britanski ministar obrane Gavin Williamson, koji ima počasno državljanstvo te zemlje.
On je jedan od niza starijih parlamentaraca koji su se zalagali za promjenu 34-godišnjeg ćorsokaka koji održava Foreign Office.
Rekao je: “Važno je da UK i SAD brzo priznaju Somaliland kako bismo mogli surađivati s njima kao ključnim strateškim saveznicima na donošenju mira i stabilnosti u Crveno more i šire.”
