Japanska vlada odobrila je rekordan obrambeni proračun dok napetosti s Kinom nastavljaju rasti, nakon što je Peking ovog tjedna optužio Tokio za „poticanje utrke u naoružanju u svemiru“.
Nacrt obrambenog proračuna za sljedeću fiskalnu godinu – odobren u petak – iznosi više od 9 bilijuna jena (58 milijardi dolara) i za 9,4 % je veći od prethodnog proračuna koji završava u travnju. The Guardian podsjeća da to povećanje dolazi u četvrtoj godini japanskog petogodišnjeg programa kojim se planira udvostručiti godišnja potrošnja na naoružanje na 2 % BDP-a.
Proračunski plan fokusira se na utvrđivanje sposobnosti protunapada i obalne obrane pomoću raketa zemlja-brod i bespilotnih arsenala. Za obranu obala Japan će potrošiti 100 milijardi jena za raspoređivanje „masivnih“ zračnih, površinskih i podvodnih dronova za nadzor i obranu u sklopu sustava nazvanog „Shield“ (Štit), čije se pokretanje planira za ožujak 2028. godine, naveli su dužnosnici ministarstva obrane.
Povećanje proračuna događa se usred eskalacije neprijateljstava između kineske i japanske vlade. Peking se dosljedno protivio japanskom jačanju obrane, no odnosi su kolabirali prošlog mjeseca kada je japanska premijerka, Sanae Takaichi, izjavila da bi se Japan vjerojatno vojno angažirao ako Kina napadne Tajvan u sklopu pekinških planova za aneksiju tog teritorija.
Izjave Takaichi izazvale su bijesnu reakciju Pekinga, koji je pokrenuo niz diplomatskih i gospodarskih uzvratnih mjera. Takaichi je odbila povući svoje komentare, a vlada je ostala pri stavu da oni ne predstavljaju promjenu japanske obrambene politike.
🇯🇵 BREAKING: JAPAN JUST ENDED 80 YEARS OF PACIFISM
Japan’s Cabinet approved a record $58 BILLION defense budget … the largest military expansion since World War II.
This is not just spending. It is a civilizational shift.
THE NUMBERS:
– $6.2B for “standoff” strike missiles… pic.twitter.com/P8cMvropBE
— Shanaka Anslem Perera ⚡ (@shanaka86) December 26, 2025
Optužbe za militarizaciju svemira
Dužnosnici kineske vlade nastavili su javno napadati Tokio, koristeći svaku objavu vezanu uz vojsku. U četvrtak je kinesko ministarstvo obrane na redovitom brifingu za novinare priopćilo da japanski nedavni razvoj svemirske tehnologije – od kojih se dio odvija u suradnji sa SAD-om – „ubrzava naoružavanje i militarizaciju svemira te potiče svemirsku utrku u naoružanju“.
Tokio je od ožujka 2023. lansirao nekoliko raketa koje su nosile teretne letjelice i satelite za GPS sustave i prikupljanje obavještajnih podataka, prenose japanski mediji. „S obzirom na to da su japanski opasni militaristi nekoć pokrenuli iznenadne napade te da zemlja sada usvaja ofenzivnu svemirsku politiku, ne čudi što raste zabrinutost zbog novog scenarija nalik Pearl Harboru“, izjavio je u nedjelju glasnogovornik ministarstva obrane Zhang Xiaogang.
Japanski poslijeratni ustav zabranjuje korištenje sile kao sredstva rješavanja međunarodnih sporova, ali amandman iz 2015. godine – donesen dok je premijer bio Takaichin mentor Shinzo Abe – dopušta zemlji ostvarivanje kolektivne samoobrane u određenim situacijama, čak i ako nije izravno napadnuta. Trenutačna japanska sigurnosna strategija identificira Kinu kao najveći strateški izazov zemlje i poziva na asertivniju ulogu u sigurnosnoj suradnji sa SAD-om.
Američka potpora Tajvanu
U četvrtak je kinesko ministarstvo obrane također oštro kritiziralo SAD zbog kontinuirane potpore Tajvanu, tjedan dana nakon što je odobrena masovna američka prodaja oružja Taipeiju u vrijednosti većoj od 10 milijardi dolara. SAD diplomatski ne priznaje Tajvan, ali je njegov najznačajniji podupiratelj u odupiranju kineskim prijetnjama aneksijom te je prema američkom zakonu obvezan pružiti mu sredstva za samoobranu.
Prošlog je tjedna američki Senat također usvojio Zakon o nacionalnoj obrambenoj autorizaciji, koji uključuje ovlaštenje za potrošnju do jedne milijarde dolara u 2026. godini na sigurnosnu suradnju vezanu uz Tajvan. Zhang je optužio SAD za „ohrabrivanje aktivnosti za neovisnost Tajvana“ i potkopavanje mira i stabilnosti.
Kina je usred višegodišnjeg procesa remonta i modernizacije svoje vojske, usmjerenog u velikoj mjeri na to da bude sposobna zauzeti Tajvan silom. Peking tvrdi da je Tajvan provincija koja se mora „ponovno ujediniti“ s kopnom, no velika većina tajvanskog naroda odbacuje tu mogućnost. Kineska mornarica i zračne snage koje se brzo razvijaju odvažuju se sve dalje izvan svojih granica te su sudjelovale u višestrukim incidentima s drugim vojskama.
Ranije ovog mjeseca kineske letjelice usmjerile su svoje radare za navođenje na japanske zrakoplove tijekom vojnih vježbi u blizini jugozapadnog Japana, što je Tokio ocijenio provokacijom i zbog čega je uputio službeni prosvjed. “Zaključavanje radara” ubraja se među najopasnije poteze koje vojni zrakoplov može poduzeti jer jasno sugerira mogućnost napada i prisiljava ciljanu letjelicu na hitne manevre izbjegavanja. Zhang je pritom izjavio da su kineski obrambeni izdaci razumni i umjereni te da su aktivnosti Pekinga „u potpunosti u skladu s međunarodnim pravom“.
