Hiperinflacija uzrokovana ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, raspadom države, gubitkom jedinstvenog tržišta, međunarodnim sankcijama i nekontroliranim tiskanjem novca dovela je do toga da su stanovnici Srbije 1993. godine formalno postali milijunaši – barem prema broju nula na novčanicama koje su nosili u džepovima. Obljetnica je baš za ovaj vikend…
Državne vlasti su u više navrata pokušavale uredbama i zakonima o denominaciji promijeniti nominalnu vrijednost dinara i prikriti stvarne razmjere gospodarskog sloma. U razdoblju od srpnja 1992. do siječnja 1994. provedene su čak četiri denominacije valute, pri čemu su se iznosi od milijun, pa čak i milijardu dinara, izjednačavali s jednim dinarom.
Inflacija u Saveznoj Republici Jugoslaviji dosegla je svjetski rekord 28. prosinca 1992. godine, kada je iznosila nevjerojatnih 19.810,2 posto. Hiperinflacija je trajala 24 mjeseca, najdulje zabilježeno razdoblje u Europi do 24. siječnja 1994. godine. U svojoj najakutnijoj fazi mjesečna stopa inflacije iznosila je čak 313 milijuna posto.
Zakon o denominaciji
Usred jedne od najvećih inflacija ikada zabilježenih u svijetu, Jugoslavija je 22. rujna 1993. donijela Zakon o denominaciji nacionalne valute, prema kojem je od 1. listopada milijun dinara vrijedio jedan dinar. Posljednjom denominacijom, 24. siječnja 1994., uveden je novi dinar, izjednačen s njemačkom markom.
Inflacija u Saveznoj Republici Jugoslaviji, koju su činile Srbija i Crna Gora, za vrijeme vladavine Slobodana Miloševića od sredine 1992. do početka 1994., bila je tada druga najveća inflacija u povijesti, odmah nakon Mađarske iz 1946. godine. Dnevna stopa inflacije iznosila je oko 65 posto, a cijene su se udvostručavale svakih 34 sata.
Prema pojedinim podacima, vrhunac je dosegnut u siječnju 1994., kada je inflacija navodno iznosila čak 5.578.000.000.000.000.000 posto, odnosno oko 113 posto dnevno. U tom razdoblju cijene su rasle za 313 milijuna posto.
Uzroci inflacije
Izravni uzroci inflacije, koja je prerasla u hiperinflaciju, bili su raspad države, građanski rat, gubitak jedinstvenog tržišta od 20 milijuna stanovnika, troškovi ratovanja te međunarodne sankcije koje su Ujedinjeni narodi uveli Srbiji krajem svibnja.
Na temelju dogovora predsjednika Srbije Slobodana Miloševića i predsjednika Vlade Srbije Nikole Šainovića, skupina ekonomista predvođena Dragoslavom Avramovićem izradila je plan za zaustavljanje inflacije.
Razdoblje hiperinflacije obilježili su nepregledni redovi ispred trgovina, nestašica osnovnih životnih namirnica, uvođenje bonova za kupnju i kronični manjak benzina, dok je u pozadini bjesnio građanski rat. Posebno teška bila je 1993. godina.
Domaće slatkiše i čokolade, koje su nestale s praznih polica trgovina, zamijenili su namazi koje su krijumčari donosili iz Rumunjske i Bugarske, sokovi u prahu te pjenasti smoki, koji je bio jestiv tek kada bi se umakao u već razvodnjeni kečap.

