Američki predsjednik Donald Trump poručio je da je oprezno optimističan kada je riječ o mogućnosti postizanja mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije.
U razgovoru za New York Post rekao je kako vjeruje da obje strane trenutačno žele dogovor, ali i da se situacija stalno mijenja jer, kako tvrdi, „kad jedni žele, drugi ne žele“.
Izjava dolazi uoči dolaska ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Trumpovo odmaralište Mar-a-Lago, gdje bi se trebali sastati u nedjelju navečer po srednjoeuropskom vremenu. Zelenski ondje planira predstaviti prijedlog mirovnog sporazuma u 20 točaka, tvrdeći da je oko 90 posto pitanja već usuglašeno, što sugerira da je dogovor bliže nego ikad.
Stav Rusije problem
Ipak, sličan optimizam postojao je i prije dva tjedna u Berlinu, bez ikakvog konkretnog rezultata. To otvara pitanje jesu li ključne prepreke uopće uklonjene. Najveći problem ostaje stav Rusije, koja zasad ne pokazuje stvarnu spremnost na kompromis.
Očekuje se da će Moskva, kao i ranije, odugovlačiti s odgovorom te izbjeći jasno odbijanje, uz poruku „da, ali“. Prema izvorima bliskim pregovorima, Rusija planira službeni odgovor tek nakon Nove godine.
Iako Vladimir Putin formalno ostavlja dojam otvorenosti za pregovore, njegovi potezi govore suprotno. Moskva i dalje inzistira na maksimalističkim zahtjevima, a to potvrđuju i izjave glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova, koji je odbacio privremeni prekid vatre uz obrazloženje da bi on Ukrajini omogućio dodatno naoružavanje.
Još jasniju poruku poslali su masovni napadi na Kijev i druge gradove, tijekom kojih je lansirano oko 500 dronova i 40 projektila, uključujući balističke i hipersonične rakete. Napadi su satima paralizirali glavni grad i ostavili velik dio stanovništva bez električne energije. Zelenski je poručio da takvi udari najbolje pokazuju stvarni odnos Moskve prema miru.
Unatoč tome, ostaje neizvjesno hoće li Trump eventualni neuspjeh pregovora pripisati Rusiji ili Ukrajini. Američki predsjednik sve otvorenije pokazuje nestrpljenje i često ponavlja da je „riješio osam ratova“, iako je ta tvrdnja netočna.
Takav pristup, upozoravaju analitičari, ide u korist Moskvi jer povećava pritisak na Kijev da pristane na nepovoljne uvjete. Estonski politolog Karmo Tüür ocjenjuje da Trump u praksi vrši pritisak ondje gdje može, a to je Ukrajina, dok prema Rusiji ostaje znatno suzdržaniji.
U tom je kontekstu znakovita i Trumpova izjava da Zelenski „nema ništa bez njegova odobrenja“, izrečena nakon što je ukrajinski predsjednik govorio o mogućim sigurnosnim jamstvima nalik članku 5. NATO-a.
Zelenski pritom pokušava osigurati da eventualna jamstva budu pravno obvezujuća i potvrđena u američkom Kongresu, kako bi vrijedila i nakon promjene administracije.
Demilitarizirana zona
Predložio je i stvaranje demilitarizirane zone u dijelovima Donbasa koje kontrolira Ukrajina, pod uvjetom da se Rusija povuče iz tog područja.
Time nastoji otvoriti prostor za kompromis, iako je jasno da je pitanje teritorija i dalje najteže i najosjetljivije. Moskva traži povlačenje Ukrajine s područja koja formalno smatra svojim, iako ih u potpunosti ne kontrolira, što je za Kijev neprihvatljivo.
Kao mogući izlaz, Zelenski spominje referendum, no i on bi zahtijevao barem dvomjesečno primirje, što ponovno stavlja odgovornost na Rusiju.
Uoči puta u Sjedinjene Države, Zelenski je planirao i kratko zaustavljanje u Kanadi, gdje bi se sastao s premijerom Markom Carneyjem te razgovarao s europskim čelnicima.
U europskim krugovima vlada oprez, a jedan dužnosnik je za CNN poručio da u slučaju Donalda Trumpa ne postoji scenarij bez rizika.
Dok se diplomatski kontakti intenziviraju, rat se na terenu nastavlja nesmanjenom žestinom. U noći s petka na subotu Rusija je izvela jedan od najdužih i najintenzivnijih napada na Kijev, koji je trajao gotovo deset sati. Korišteni su dronovi, balistički i krstareći projektili, a eksplozije su se čule diljem grada.
Gradonačelnik Vitalij Kličko pozvao je građane da ostanu u skloništima, dok su vlasti potvrdile da su tisuće zgrada ostale bez grijanja. Napadi su zahvatili i druge dijelove zemlje, uključujući Odesu, dodatno naglašavajući koliko je put prema miru i dalje neizvjestan.
