Na nedavnoj konferenciji u Labinu razgovaralo se o budućnosti Istre bez ugljena, ulozi industrije u dekarbonizaciji i nužnosti brže apsorpcije europskih sredstava. Europska komisija potvrdila – tranzicija ostaje temelj europske politike i nakon 2026. godine.
Europa je pred povijesnim izazovom – do 2050. godine postati klimatski neutralna.
Na tom putu potrebno je napustiti fosilna goriva i “prljave” industrije te istovremeno pronaći nova, održiva radna mjesta.
Kako bi se ublažile ekonomske posljedice tog prelaska, osnovan je Fond za pravednu tranziciju, iz kojeg potpore mogu koristiti samo najugroženije regije. U Hrvatskoj su to Istarska i Sisačko-moslavačka županija.
Konferencija “Pravedna tranzicija u Istri: Izazovi, rješenja, perspektive”, održana u Labinu, okupila je predstavnike industrije, javnog sektora i Europske komisije – s ciljem da se pronađe odgovor na pitanje: kako uspješno i pravedno provesti zelenu transformaciju.
Jedna od glavnih tema bila je budućnost Termoelektrane Plomin, jedinog hrvatskog proizvođača električne energije na ugljen.
Kako je potvrdio Alen Načinović, voditelj službe za proizvodnju u TE Plomin, elektrana bi do 2033. godine trebala prestati koristiti ugljen i prijeći u tzv. rezervni pogon.
– Čovjek se veže uz ono što radi, ali svjesni smo da život ide dalje. Europu ne možemo pratiti ako ne idemo u zelenom smjeru. U međuvremenu će se graditi baterijsko spremište koje će služiti ne samo Plominu, nego i nacionalnom prijenosnom sustavu. Projekt će se sufinancirati sredstvima Europske unije – kazao je Alen Načinović.
Od fosilnih goriva se ne odmiče samo energetika, nego i teška industrija
U Koromačnom, tvornica cementa Holcim već desetljećima radi na smanjenju emisija, a najnovija investicija od 35 milijuna eura omogućit će da čak do 100 posto potrebne energije dolazi iz zamjenskih goriva.
– Novi sustav omogućit će nam korištenje otpada iz Marišćine i Kaštijuna, koji do sada nije bio dovoljno kaloričan. Paralelno ulazimo i u sustav hvatanja ugljika (CCS). CO₂ se izdvaja, pretvara u tekući oblik i trajno skladišti u bivšim plinskim bušotinama u Italiji – pod morskim dnom kod Ravene – kazala je Julia Škoro, voditeljica održivosti Holcima.
Ovaj projekt svrstava Holcim među pionire tehnologije hvatanja i skladištenja CO₂ u regiji te pokazuje da teška industrija može biti dio rješenja, a ne samo problema.
Proces korištenja europskog Fonda u Istri teče sporije nego što se očekivalo
Ivana Dragišić, ravnateljica Javne ustanove Aurora, koja koordinira provedbu Fonda u županiji, upozorava da su administrativne prepreke i složeni postupci glavni problem.
– Moramo ubrzati javne nabave, imovinsko-pravne postupke i izdavanje dozvola. Fond je nov i traži prilagodbu, ali ovo je dugotrajan proces koji može dati velike rezultate ako radimo usklađeno – kaže Ivana Dragišić.
Predstavnik Europske komisije Ascanio Troiani iz DG Regio najavio je da se i nakon 2026. godine pravedna tranzicija neće zaustaviti.
U novom višegodišnjem financijskom okviru formirat će se Nacionalni i Regionalni partnerski fond koji će objediniti postojeće EU fondove i pojednostaviti procedure, objasnio je Troiani.
– Pravedna tranzicija ostaje ključan element europske politike, posebno zbog ciljeva klimatske neutralnosti do 2050 – istaknuo je Troiani.
Klimatska tranzicija nije samo tehničko ili gospodarsko pitanje – ona je i komunikacijski izazov.
Meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar upozorila je da se dezinformacije i polarizacija u javnom prostoru moraju aktivnije suzbijati.
– Mediji moraju biti proaktivni, ne samo senzacionalistički reagirati kad se dogodi oluja. Nije isto znanstveni konsenzus od 97% i mišljenje nekolicine negatora klimatskih promjena. Treba jasno pokazati razmjer znanstvenih činjenica i prestati prikazivati to kao dvije jednake strane – kaže Dunja Mazzocco Drvar, meteorologinja.
Konferencija u Labinu pokazala je da je Istra na prvoj liniji dekarbonizacije – od gašenja Plomina, preko zelenih investicija u industriji, do borbe s administracijskim preprekama i komunikacijskim izazovima.
Zajednička poruka svih sudionika glasi: zelena tranzicija nije izbor, nego obveza, a njezin uspjeh ovisi o zajedničkoj predanosti, znanju i razumijevanju javnosti.
Kako je zaključeno u Labinu, klimatske promjene ne čekaju — zato ni mi ne bismo smjeli.
I.M.
