Hrvatska je u posljednjim godinama uložila desetke milijuna eura u izgradnju polovice mosta na Savi kod Gradiške te u prvu dionicu brze ceste koja bi taj most trebala povezati s autocestom Zagreb – Beograd. Iako su radovi na hrvatskoj strani završeni u predviđenim rokovima, objekti još uvijek nisu u funkciji, što otvara pitanje odgovornosti i mogućih pravnih posljedica za Bosnu i Hercegovinu.
Problem je nastao zbog političkih i institucionalnih blokada unutar BiH. Naime, izmjene propisa koje bi omogućile postavljanje carinskih službenika na novom graničnom prijelazu s bosanskohercegovačke strane nisu usvojene. Izmjene je blokirao bošnjački član Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje Zijad Krnjić, uvjetujući njihovo prihvaćanje promjenom koeficijenata za raspodjelu prihoda od neizravnih poreza između Republike Srpske i Federacije BiH, što vlasti u Banjoj Luci odbijaju, prenose Nezavisne novine.
Zbog toga Hrvatska trenutačno ne može pustiti u promet ni brzu cestu ni granični prijelaz na svojoj strani, iako su oba objekta tehnički dovršena. Cijeli projekt izravno ovisi o otvaranju prijelaza na teritoriju BiH, bez kojeg prometna povezanost nema funkcionalnog smisla.
Iako je riječ o međudržavnom infrastrukturnom projektu, zasad nema naznaka da će Hrvatska pokrenuti tužbu protiv Bosne i Hercegovine. Iz Hrvatskih cesta, investitora brze ceste koju je izvodila tvrtka Integral inženjering iz Banje Luke, potvrđeno je da se o pravnim postupcima ne razmišlja, unatoč činjenici da se infrastruktura mora redovito održavati iako nije u uporabi.
„Brza cesta bit će puštena u promet tek kada budu ispunjeni svi potrebni preduvjeti, uključujući infrastrukturu koja nije u nadležnosti Hrvatskih cesta. Održavanje cesta provodi se neovisno o prometnom opterećenju, u skladu s važećim propisima“, poručili su iz te državne tvrtke.
Ministarstvo financija Hrvatske, koje je bilo zaduženo za izgradnju graničnog prijelaza na hrvatskoj strani, na upite o mogućim zahtjevima za odštetu uputilo je na Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, odakle do zaključenja teksta nije stigao odgovor.
Osim Hrvatske, u projekt je financijski uključena i Europska unija, koja je osigurala višemilijunska bespovratna sredstva za izgradnju mosta na Savi, ali i dodatna sredstva za prometnu infrastrukturu povezanu s tim pravcem. Ipak, prema neslužbenim informacijama, ni EU trenutačno ne razmatra pravne korake protiv BiH, iako je, zbog neotvaranja prijelaza, u posljednji trenutak otkazano planirano službeno otvaranje brze ceste u Hrvatskoj.
Prema mišljenju međunarodnih pravnih stručnjaka, Hrvatska bi imala mogućnost pokretanja tužbe protiv Bosne i Hercegovine, no ishod takvog postupka bio bi neizvjestan, osobito ako ugovorima nije jasno definirana odgovornost u slučaju da jedna strana ne ispuni svoje obveze.
Dodatnu komplikaciju predstavlja i činjenica da BiH i Hrvatska još nisu potpisale novi sporazum o graničnim prijelazima, zbog čega bi prijelaz, čak i da je otvoren, radio prema privremenom režimu.
Cijeli slučaj još jednom je ukazao na duboke institucionalne probleme u Bosni i Hercegovini i otvorio pitanje koliko su ovakve blokade štetne za međunarodni ugled zemlje i spremnost stranih partnera i investitora na buduća ulaganja.
