Najveće europsko nuklearno postrojenje, elektrana Zaporizhzhia, središnja je točka spora u predloženom mirovnom planu za okončanje gotovo četverogodišnjeg sukoba između Rusije i Ukrajine.
To je jedna od 20 točaka koje je iznio ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy, o kojima je razgovarao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom na Floridi.
Rusija je u ožujku 2022. zauzela elektranu, u blizini prve linije bojišnice, s planovima da je spoji na svoju električnu mrežu. Dok ga većina nacija priznaje kao ukrajinski, Rusija tvrdi da je vlasništvo, a njezina državna nuklearna korporacija Rosatom upravlja operacijama.
Predsjednik Zelenskiy otkrio je u prosincu da su SAD predložile zajedničku trilateralnu operaciju za postrojenje, pod nadzorom američkog glavnog upravitelja.
Nuklearna elektrana Zaporizhzhia mapirana:
Zelenskiy je rekao da ukrajinski prijedlog predviđa ukrajinsko-američko korištenje elektrane, pri čemu će SAD same odrediti kako će koristiti 50 posto proizvedene energije.
Rusija je razmatrala zajedničko rusko-američko korištenje elektrane, prema novinama Kommersant.
Nakon razgovora sa Zelenskim u nedjelju, Trump je rekao da su pregovarači postigli napredak u odlučivanju o sudbini elektrane, koja može “proraditi gotovo odmah”. Američki predsjednik je rekao da je “veliki korak” što Rusija nije bombardirala objekt.
Tvornica se nalazi u Enerhodaru na obalama rijeke Dnjepar i rezervoara Kakhovka, 550 km (342 milje) jugoistočno od glavnog grada Kijeva.
Nuklearna elektrana Zaporizhzhia ima šest sovjetskih reaktora ukupnog kapaciteta 5,7 gigavata, prema bazi podataka Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
Trenutačno ne proizvodi električnu energiju, već se oslanja na vanjsko napajanje kako bi nuklearni materijal održao hladnim i izbjegao topljenje.
Oprema elektrane napaja se električnom energijom iz Ukrajine. Tijekom protekle četiri godine ove su opskrbe prekinute najmanje 11 puta zbog puknuća na električnim vodovima, zbog čega je tvornica morala prijeći na hitne dizel generatore.
I Rusija i Ukrajina se međusobno optužuju za napad na nuklearku i za prekid dalekovoda koji vode do nje.
Glavni direktor IAEA-e Rafael Grossi kaže da je vođenje rata oko nuklearne elektrane dovelo nuklearnu sigurnost u stalnu opasnost.
Ruski šef postaje rekao je u ponedjeljak da bi postrojenje moglo ponovno pokrenuti proizvodnju električne energije do sredine 2027. ako rat uskoro završi.
Zašto Rusija želi elektranu?
Rusija se priprema ponovno pokrenuti postaju, ali kaže da će to ovisiti o situaciji u tom području. Šef Rosatoma Aleksej Lihačov nije isključio opskrbu dijelova Ukrajine električnom energijom proizvedenom tamo.
Oleksandr Kharchenko, direktor Centra za istraživanje energetike u Kijevu, rekao je da Moskva namjerava koristiti elektranu za pokrivanje značajnog energetskog deficita na jugu Rusije.
U prosincu je ruska Federalna služba za okolišni, tehnološki i nuklearni nadzor izdala dozvolu za rad reaktora br. 1, što je ključni korak prema ponovnom pokretanju reaktora.
Ukrajinsko ministarstvo energetike nazvalo je taj potez nezakonitim i neodgovornim, te riskira nuklearnu nesreću.
Zašto Ukrajina treba tvornicu?
Rusija je uništavala ukrajinsku energetsku infrastrukturu tijekom cijelog rata. Posljednjih mjeseci Rusija je naglo povećala opseg i intenzitet svojih napada, gurajući cijele regije u mrak.
Analitičari kažu da je manjak proizvodnih kapaciteta Ukrajine oko 4 gigavata, što je ekvivalent četiriju reaktora u Zaporožju.
Harčenko kaže da bi Ukrajini trebalo pet do sedam godina da izgradi proizvodne kapacitete koji bi nadoknadili gubitak elektrane u Zaporožju.
Harčenko je rekao da će, ako Kijev ponovno preuzme kontrolu nad elektranom, trebati najmanje dvije do tri godine da se shvati u kakvom je stanju i još tri godine da se oprema obnovi i vrati u puni rad.
I ukrajinski državni nuklearni operater Energoatom i Kharchenko izjavili su da Ukrajina danas ne zna pravo stanje nuklearne elektrane.
Rashladno gorivo
Dugoročno gledano, postoji neriješen problem nedostatka vodenih resursa za hlađenje reaktora nakon što je velika brana hidroelektrane Kakhovka dignuta u zrak 2023., uništivši rezervoar koji je opskrbljivao vodom elektranu.
Osim reaktora, na svakom reaktorskom mjestu postoje bazeni za istrošeno gorivo koji se koriste za hlađenje iskorištenog nuklearnog goriva. Bez dovoda vode u bazene, voda isparava i temperature se povećavaju, što dovodi do opasnosti od požara.
Emisija vodika iz bazena istrošenog goriva uzrokovala je eksploziju u nuklearnoj katastrofi u japanskoj Fukushimi 2011. godine.
Energoatom je rekao da je razina bazena za hlađenje elektrane Zaporizhzhia pala za više od 15%, ili 3 metra, od uništenja brane, i nastavila padati.
Ukrajinski dužnosnici ranije su rekli da bi raspoložive rezerve vode mogle biti dovoljne za rad jednog ili, najviše, dva nuklearna reaktora.
