Bugarske banke, tvrtke i kupci pripremali su se ovog tjedna za oproštaj od valute lev uoči uvođenja eura prvim danom iduće godine, dugo očekivane prekretnice koja je dočekana s uzbuđenjem, skepticizmom, a u nekim krajevima i ljutnjom, piše Reuters.
Bugarska, crnomorska zemlja na jugoistočnoj granici Europske unije, bit će 21. zemlja koja će se pridružiti eurozoni nakon što je ove godine ispunila formalne kriterije za ulazak, uključujući inflaciju, proračunski deficit, dugoročne troškove zaduživanja i stabilnost tečaja.
To dolazi dvije godine nakon što se Hrvatska pridružila eurozoni u siječnju 2023. Ulazak Bugarske, povećat će broj Europljana koji koriste valutu na više od 350 milijuna. Postati članica eurozone, osim korištenja novčanica i kovanica eura, također znači mjesto u Upravnom vijeću Europske središnje banke koje određuje kamatne stope.
Pridruživanje Bugarske ostavlja samo šest od 27 zemalja EU izvan valutne unije: Švedsku, Poljsku, Češku, Mađarsku, Rumunjsku i Dansku.
Iako su uzastopne bugarske vlade pokušavale napraviti taj korak od ulaska u EU 2007. godine, balkanska zemlja sa 6,7 milijuna stanovnika podijeljena je po tom pitanju, pokazuju ankete, iako su direktori poduzeća uglavnom za.
Ekonomski napredak Bugarske
Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, izjavila je da uvođenje eura “jača ekonomske temelje Bugarske, gradi njezinu otpornost na globalne šokove i pojačava njezin glas u donošenju odluka u eurozoni”, prenosi Deutsche Welle.
Učlanjenje u eurozonu ukazuje na to da se bugarsko gospodarstvo poboljšalo u posljednjem desetljeću. Makroekonomski pokazatelji ostaju stabilni, a inflacija se sada kreće oko 2,8%, u odnosu na oko 13% u 2022. godini. Razine proračunskog deficita i duga su niske – oko 3% odnosno 24% – u skladu s pravilima EU koja nalažu državama članicama da svoje deficite drže unutar 3% gospodarskog učinka, a ukupni fiskalni dug unutar 60% BDP-a.
Izgledi za rast BDP također izgledaju optimistično. EU procjenjuje da će realni BDP zemlje porasti za oko 3% ove godine, za 2,7% u 2026. i 2,1% u 2027. godini.
Sumnje među nekima
Neki se boje da će to potaknuti rast cijena ili su sumnjičavi prema domaćem političkom establišmentu u krizi koja je dovela do odstupanja vlade ovog mjeseca usred raširenih prosvjeda protiv predloženog povećanja poreza. U zemlji s povijesnim kulturnim i političkim vezama s Rusijom, mnogi su oprezni prema daljnjoj odanosti Europi.
“Protiv sam toga, prvo zato što je lev naša nacionalna valuta”, rekao je umirovljenik iz Sofije Emil Ivanov, intervjuiran tijekom kupovine. “Drugo, Europa ide prema propasti, što je čak i američki predsjednik spomenuo u novoj strategiji nacionalne sigurnosti . Možda neću biti živ kada se to (kraj EU) dogodi, ali sve ide u tom smjeru”.
Tvrtke se pripremaju
Neki politički analitičari rekli su da je kampanja za promicanje eura bila slaba te da će se starije osobe, posebno u udaljenim područjima, teško prilagoditi. Rekli su da bi nedostatak stabilne vlade mogao dodatno zakomplicirati promjenu.
Ipak, na ulicama i u trgovinama Sofije, tvrtke se pripremaju. Cijene svega, od voća do boca vina, prikazane su i u levima i u eurima. Vladini plakati prikazuju tečaj eura i leva s porukom: “Zajednička prošlost. Zajednička budućnost. Zajednička valuta.” Televizijske reklame također su najavile nadolazeću promjenu.
Neki su pozdravili taj potez. “Ne samo stariji ljudi, već i svi mladi mogu lako putovati koristeći eure umjesto da moraju mijenjati valutu”, rekla je Veselina Apostovlova, umirovljenica koja kupuje u Sofiji.
Promjeni se raduju i tvrtke koje prodaju robu preko granica. Natalia Gadjeva, vlasnica vinarije Dragomir Estate u Trakijskoj dolini, izjavila je za Reuters: “Za mene je najvažnije da će se ukinuti sve operacije koje uključuju konverziju valuta i ponovno izdavanje računa u eurima, a zatim u levima”.
Najveći protesti u Bugarskoj od 90-tih: Političko buđenje mladih
